Međutim, umjetnost se ne bavi uvijek lijepim stranama života i ljudske prirode te društva u kojim živimo, nego se intenzivno zanima i za ono najmračnije i najstrašnije, čega su primjer brojna književna remek-djela distopijske tematike.

Ovih dana je jedno od njih postalo opet vrlo aktuelno – roman "1984." britanskog pisca Džordža Orvela, koji opisuje totalitarno društvo budućnosti u kojemu su svi građani pod sveobuhvatnom kontrolom države. Nakon što se u medijima otkrilo da američka tajna služba NSA nadzire manje-više cijeli svijet preko interneta, jedna internetska stranica je od toga itekako profitirala. Amazon je u roku od 24 sata zabilježio porast interesa za Orvelov roman od 6000 odsto! "1984." je tako odjednom skočila na 213. mjesto s obzirom na ogroman broj narudžbi, prenijeli su svjetski mediji.

A taj pisac rođen je prije tačno 110 godina 25. juna 1903. godine pod imenom Erik Artur Bler u Bengalu u britanskoj koloniji Indiji, gdje je njegov otac, Ričard, radio za Državni odsjek za opijum. Njegova majka, Ida, dovela ga je u Englesku kad je bio star godinu dana; nije vidio oca sve do 1907. kad je Ričard posjetio Englesku na tri mjeseca prije ponovnog odlaska 1912. Eric je imao stariju sestru Marjori i mlađu sestru Avril.

Orvel je počeo zarađivati za život pišući književne kritike za list New English Weekly sve do 1940. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je član Home Guard (domovinska zaštita), a 1941. počeo je raditi za BBC Eastern Service, radeći na programima koji su trebali zadobiti podršku Indije i Istočne Azije za britanske ratne potrebe. Bio je svjestan da formira propagandu, te je zapisao da se osjećao kao "narandža koja je zgnječena vrlo prljavom čizmom". Otkaz je dao 1943. da bi postao književni urednik Tribunea, lijevo orijentisanog časopisa kojeg je finansirala grupa članova Radničke partije i vojne policije.

Godine 1944. Orvel je završio svoju “Životinjsku farmu”, svojevrsnu satiričnu političku basnu, koja je uz roman 1984. njegovo najslavnije djelo. Upravo se Orvel u cijelom svijetu drži za paradigmu pisca koji je u svom djelu uspješno združio literarne i političke ciljeve.

Orvel je, prateći situaciju u svijetu, 1944. napisao kratki roman kojeg je on sam nazvao “malena basna”. Međutim, s obzirom na alegorijsku usporedbu koju koristi u toj svojoj “malenoj basni” našao se pred teškim zadatkom pronalaženja izdavača. Nakon što je odbijen na mnogim mjestima zbog samog sadržaja djela, nakon sedamnaest mjeseci, petnaestak dana nakon potpisivanja primirja između SAD-a i Japana o prekidu II. Svjetskog rada, izlazi knjiga, “malena basna”, pod nazivom “Životinjska farma” koja će podići još više prašine na već uskovitlanoj političkoj sceni toga doba.

Knjiga sama je, iako koncipirana kao alegorija, na najgori mogući način napadala komunizam i sve ostale političke i ideološke pojave koje su išle uz to državno uređenje. Međutim, Orvel nije ostao dužan niti ostalima tako da je u svojoj “malenoj basni” spomenuo u lošem kontekstu i ostala svjetska politička uređenja kao i ideologije koje idu uz njih.

Tako se na farmi životinje pobune protiv vlasti, a bivaju predvođene svinjama. Svinje pak vještom retorikom i demagogijom zasnovanoj u korijenima nacionalističke ideologije polako preuzimaju totalitarnu vlast na farmi.

Nadalje, kokoši su životinje koje u takvom uređenju samo zabušavaju, konj je taj koji radi bez pitanja i tako dalje. Lijepo je preko svake životinje opisao pojedini profil i čovjeka u nekoj državi i njenom političkom uređenju.
Na kraju “Životinjske farme” svinje postaju ono protiv čega su i digle pobunu i zbog čega su svim ostalim životinjama ideologijom ispirale mozak. Svinje postaju apsolutni vladari i tirani.

Sedam zapovjesti iz romana Životinjska farma:

1. Ko god ide na dvije noge taj je neprijatelj
2. Ko god ide na četiri noge ili ima krila taj je prijatelj
3. Nijedna životinja ne smije nositi odjeću
4. Nijedna životinja ne smije spavati u krevetu
5. Nijedna životinja ne smije piti alkohol
6. Nijedna životinja ne smije ubiti bilo koju drugu životinju
7. Sve su životinje jednake

(Frontal)