Naime, Vinča se nekoliko posljednjih godina najmanje pominje po svom značaju, već uz nju ide priča o klizištu, nemanju novca, pravnim zavrzlamama i opštoj ravnodušnosti kojoj teško da mogu parirati rijetki entuzijasti.
 

A famozno klizište koje decenijama prijeti da oburva sjeveroistočni profil nalazišta samo je dio šireg problema:
- Vinča se kao spomenik kulture od izuzetnog značaja prostire na oko pet hektara, od toga su eksproprisana 2,5, a ni oni u cjelini ne mogu da se koriste zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, već se nalazište nalazi na nepun hektar. Nemamo ni adekvatan kolski prilaz pa smo prinuđeni da plaćamo prolaz kroz komšijska dvorišta. Na ovom dijelu ne postoji ni kanalizacija nego septičke jame koje se ulivaju u kulturne slojeve. A da bi se ozbiljno riješio problem klizišta potrebno je uraditi plan detaljne regulacije, a njemu prethodi studija o izvodljivosti koja nikako da stigne - kaže Dragan Janković, kustos ovog nalazišta koji je decenijama i živio na njemu, vodeći računa da ono totalno ne propadne.
 

 

Ovdje su nekada pristajali brodovi sa turistima

- Sve što je do sad urađeno u vezi klizišta je izrada idejnog projekta koji je koštao 300.000 dinara, ali on se ne može sprovesti bez studije o izvodljivosti, a za sredstva za njenu izradu Zavod za zaštitu spomenika kulture konkurisao je kod Ministarstva za privredu i finansije i još ih nije dobio.

Kao što ni Ministarstvo kulture nije uplatilo ništa od 1,1 milion dinara za zaštitna istraživanja pa su i ona stopirana kad je nestalo sredstava koja je dao velški univerzitet iz Kardifa. Osim toga, mrtvo slovo na papiru je i Savjet za Vinču oformljen 2008. godine koji se od tada sastao samo jednom. Kao da nikog nije briga, a mi sredstva nemamo - kaže Danica Jovović Prodanović, direktorka Muzeja grada Beograda koji formalno vodi računa o vinčanskom nalazištu.

Prošle godine započeto renoviranje izložbenog dijela nalazišta (najobičniji montažni objekat) je većim dijelom dovršeno, ali nije saniran krov koji i dalje prokišnjava.
- Ne mogu da shvatim da država zbog 5.000 evra koliko bi koštala popravka ovakav lokalitet drži zatvoren. Beograd je jedan od rijetkih gradova u svijetu koji se može pohvaliti da je bio metropola prije 7.500 godina, ali on to kao da ne želi da prepozna i ugradi u svoj identitet - čudi se Dragan koji, uprkos što ne može ništa od artefakata da im pokaže, ne odbija strance kad ovdje svrate.

Upravo je juče grupi Mađara uz pomoć prezentacije na laptopu objašnjavao gdje se nalaze, ali teško da im može objasniti zašto takvo arheološko bogatstvo tako zapušteno izgleda. Kao i put do njega kroz naselje obilježen putokazima sa skarednom engleskom riječju “fing” koju su ljudi iz Muzeja grada nedavno preljepljivali adekvatnom riječju “site”, ili dunavsko priobalje koje ruži olupina izgorjelog brod-restorana preko kog su ovde svraćali putnici sa evropskih brodova. Sad ni te kopče više nema.

(Blic/Frontal)