On je na tribini koju je organizovao poznati univerzitet Džordžtaun, rekao da "nije normalno da neko bude deset godina u pritvoru međunarodnog tribunala bez presude".

"Naravno, i Šešelj je učinio sve što je moguće da oteža rad sudu. Sam je sebe predstavljao, tri puta je osuđen zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka", dodao je između ostalog Bramerc.

Govoreći o posljednjim oslobađajućim presudama u Hagu, glavni tužilac je rekao da razumije frustraciju žrtava, dodajući da je želio osuđujuće presude u svim slučajevima, počev od Gotovine i Markača, do Stanišića i Simatovića.

"I u slučaju Ramuša Haradinaja smo željeli drugačiji ishod. Svi znamo da je teško sprovesti program zaštite svjedoka na Kosovu", kazao je Bramerc.

On je najavio kraj rada Haškog tribunala između 2015. i 2016. godine,

ocenujući dvadesetogodišnji rad kao relativno uspješan, ali ne do kraja.

"Učinjeno je dosta, ovo je bio prvi ad hok sud od Nirnberga, ali na pitanje da li možemo danas biti zadovoljni međunarodnom pravdom, odgovor je da ne možemo", ocijenio je Bramerc i dodao da u budućnosti očekuje "još manje međunarodne pravde".

On se osvrnuo i na dugogodišnje skrivanje Ratka Mladića i Radovana Karadžića, rekavši da je bilo mnogo prilika da oni budu uhapšeni, naročito dok su bili u BiH, ali međunarodna zajednica nije učinila dovoljno.

"Kasnije se politika štapa i šargarepe pokazala kao najbolja. To su početkom 2001. godine sprovodile SAD, uslovljavajući finansijsku pomoć Srbiji hapšenjem Miloševića, a kasnije je to preuzela Evropska unija uslovljavajući napredak u integracijama hapšenjem preostalih bjegunaca",istakao je Bramerc.

(Srna/Frontal)