"Na većini mjesta su problem pare, bilo da govorimo o platama, doprinosima, preduzećima, nelikvidnosti privatnog sektora...", rekao je Radojičić, napominjući da je dio problema posljedica globalnih, a dio lokalnih razloga.

On je istakao da je Republika Srpska za prošlu godinu uspjela izbalansirati finansije iako je to "užasno teška glavobolja".

"Svi govore o `kresanju` javne potrošnje, a treba reći da od postojećeg budžeta 700 miliona maraka otpada na plate, pri čemu lavovski dio čine plate policije, prosvjete, pravosuđa, a ove godine smo viće imali smanjenje primanja u tima granama", rekao je Radojičić za sarajevsko "Oslobođenje".

On je pojasnio da svaka vlada, i u susjednim zemljama ali i u većini zemalja EU, ima sužen manevarski prostor.

"Još prošlog proljeća u Briselu mi je jedan političar rekao da je danas nebitno da li je vlada lijeva ili desna, s obzirom na to da nema nikakav manevarski prostor. Na jednoj strani su ekonomska kriza i sužen prostor u kojem pokušavate da je na različite načine premoštavate", objasnio je Radojičić.

Radojičić, koji je i potpredsjednik SNSD-a, ocijenio je da su odnosi ove stranke i SDS-a ambivalentni.

"Prilično je teško održavati te odnose konzistentnim kada ste na jednom nivou u koaliciji, drugom u opoziciji, a na trećem i jedno i drugo. Ali, ako isključimo opštine i ostavimo samo nivo BiH, tu vrlo često dolazimo u nešto što je teško objašnjivo", rekao je Radojičić.

On je naveo da su miješane nadležnosti, pa se miješaju entitetske i nadležnosti BiH, kao u slučaju poljoprivrede i odbrane, tako da SDS malo podržava, malo kritikuje u Srpsku, a u Sarajevu pokušava zadržati svoju poziciju vladajuće stranke.

"Ti su odnosi veoma kompleksni i vjerovatno će se tako i zadržati i kako se budu približavali izbori, logično je pretpostaviti da će dvije velike stranke imati pooštravanje retorike. Ono što je vidljivo kod SDS-a je da pokušava napasti ekonomsku stranu i da je odustao od nacionalne priče, što je opet svojevrsni paradoks", konstatovao je Radojičić.

Govoreći o situaciji u BiH, Radojičić je ocijenio da je primjetna nervoza međunarodne zajednice šta dalje raditi sa BiH.

"Faza OHR-a je prošla, dala je više problema nego rezultata. Onda se krenulo sa najavom zatvaranja OHR-a i uvođenjem specijalnog predstavnika EU, a već se u EU čuje da ni ta metodologija zbog zastoja na evropskom putu nije dala rezultate. Jedno komešanje je vidljivo na relaciji Brisel – Vašington, šta i kako dalje pristupiti BiH", naveo je Radojičić.

Komentarišući ulazak Hrvatske u EU, Radojičić kaže da se sada ova susjedna zemlja pojavljuje i kao član vrlo moćnog kluba.

"Hrvatska prema BiH nastupa kao zemlja iza koje stoji 27 država, što nesumnjivo pojačava njen politički položaj i uticaj. I to se vidi iz priče za olakšice za izvoz iza koje ne stoji Hrvatska, već Brisel. Pitanje je kakvu će politiku prema BiH voditi ova i buduće hrvatske vlade", rekao je Radojičić.

(Srna/Frontal)