Organizacije civilnog društva iz cijele Bosne i Hercegovine upozoravaju da odredbe Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, ali i aktuelna praksa zatvorenih procedura za pripremu amandmana antikorupcijskih zakona u BiH (Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnim nabavkama i raniji postupak usvajanja Zakona o finansiranju političkih partija), predstavljaju  potpuno obesmišljavanje procedura i krucijalnih mehanizama za sprečavanje korupcije u BiH

Ministarstvo pravde BiH je 10.05.2013. pokrenulo proces javnih konsultacija za izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama BiH. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona je utvrđen od strane radne grupe u kojoj nisu učestvovali predstavnici akademske zajednice, organizacija civilnog društva i profesionalaca iz date oblasti.

Podsjećamo Vas da je Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosna i Hercegovina usvojila 2000. godine, kao prva od zemalja u regionu, sa ciljem uspostavljanja osnovnih principa demokratske vladavine, omogućavanja efikasnije borbe protiv korupcije i olakšavanja novinarsko-istraživačkog rada. Nakon trinaest godina nezadovoljavajuće primjene Zakona, većina stručnih analiza, izvještaja i studija relevantnih bh. i međunarodnih organizacija i institucija, upozorava na neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti i preporučuje pooštravanje kaznenih odredbi i uspostavljanje nadzornih tijela za implementaciju Zakona. Organizacije civilnog društva u BiH već godinama bezuspješno pozivaju vlasti na unapređenje zakonskog okvira za slobodan pristup informacijama, nudeći pritom konkrentna rješenja i prijedloge za izmjene i dopune.

Aktuelni Prijedlog izmjena i dopuna  Zakona u cjelosti dovodi u pitanje pravo na dobijanje informacija koje čini sastavni dio prava na slobodu izražavanja, proklamovanog Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH.

Konkretno, pod obrazloženjem sprečavanja nezakonitosti i proizvoljnosti u primjeni Zakona i  omogućavanja bržeg i jednostavnijeg pristupa željenim informacijama u posjedu javnih organa, uvodi se princip neobjavljivanja informacija i automatizam u postupanju javnih organa vlasti. Naime, članom 4. Prijedloga, kojim se mijenja član 8. Zakona, uvode se ograničenja u pristupu informacijama koje se odnose na zaštitu privatnosti i drugih legitimnih privatnih interesa i, što je najgore, ograničava se krucijalni mehanizam Zakona – test javnog interesa. Ovakav Prijedlog otvara put javnim organima vlasti za zloupotrebu Zakona o slobodi pristupa informacijama i uvođenje ograničenja u svim slučajevima osim u onim koji su predviđeni kao izuzetak. Ovakva ograničenja Zakona su potpuno neprihvatljiva i nisu poznata u međunarodnom pravu i praksi.

Namjera predlagača izmjena Zakona je navodna zaštita ličnih podataka i prava na privatnost. Zaštita ličnih podataka se, prema dokumentima Vijeća Evrope i Evropske unije odnosi na zaštitu obrade tih podataka i u tim dokumentima ne postoji ništa što sugeriše potrebu automatskog onemogućavanja pristupa informacijama. Naprotiv, uvođenje takvih organičenja je neprihvatljivo i nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i Ustavom BiH.
Posebno podsjećamo da je Zakon o slobodi pristupa informacijama lex specialis, sa izričitim odredbama da svi “zakonski akti koji se usvoje nakon ovoga zakona, a čija svrha nije izmjena ovoga zakona, neće ograničiti prava i obaveze koje su utvrđene ovim zakonom”.

Iz naprijed navedenih razloga, organizacije civilnog društva – potpisnice ovog pisma, pozivaju Vas da se aktuelni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH odbaci, uz istovremeno pokretanje redovnih procedura za stvarno unapređenje zakonskog okvira za slobodan pristup informacijama.

Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine mora ostati instrument kontrole rada organa vlasti i instrument za utvrđivanje njihove odgovornosti, pa vam za sve buduće aktivnosti, stojimo na raspolaganju sa svom potrebnom podrškom i pomoći.


Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banja luka
Aleksandar Trifunović, Direktor


Centar za istraživačko novinarstvo
Leila Bičakčić, Izvršna direktorica


Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine
Dobrila Govedarica, Izvršna direktorica


Fondacija Centar za zastupanje građanskih interesa
Zoran Ivančić, Predsjednik Upravnog odbora


Transparency International Bosne i Hercegovine
Srdjan Blagovčanin, Izvršni direktor


U.G. Zašto ne, Sarajevo
Darko Brkan, Predsjednik