"Postupak procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Termoelektrane Stanari je proveden po zahtjevu EFT - Termoelektrana Stanari d.o.o., u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine i podzakonskim aktima donešenim po osnovu zakona, na javan i transparentan način uz učešće zainteresovanih organa i javnosti koja je je bila blagovremeno obavještena o pokrenutom zahtjevu, mjestu i vremenu održavanja javne rasprave i organima kojima su mogle biti dostavljene primjedbe na nacrt Studije i podneseni zahtjev.

Studija uticaja na životnu sredinu je izrađena u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti životne sredine i podzakonskim aktima donesenim po osnovu Zakona od strane licencirane institucije IPSA Institut Sarajevo, a reviziju Studije je izvršio Institutu za građevinarstvo «IG» Banja Luka, takođe institucija koja posjeduje licencu ovog Ministarstva za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine.

Nakon provedene procedure doneseno je Rješenje o odobravanju studijeza termoelektranu Stanari, snage 410 MW, sa tehnologijom sagorjevanje uglja u sprašenom stanju. Rješenjem o odobravanju Studije su naložene mjere kojih se investitor mora pridržavati za vrijeme izgradnje i eksploatacije objekta

Na osnovu Zahtjeva “EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari” d.o.o. Stanari, a na osnovu priloženog Aneksa Ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje „Termoelektrane Stanari“, od 15.07.2010. godine, izvršena je izmjena rješenja kojim je odobrena Studija uticaja na životnu sredinu za postrojenje termoelektrane «Stanari» u Stanarima.

Izmjena je izvršena u pogledu snage postrojenja koja je smanjena na 300 MW i primjene tehnologije sagorjevanja uglja u CFS kotlu (cirkulacionom fluidizovanom sloju) sa podkritičnim parametrima pare.

U dokumentaciji dostavljenoj od strane Investitora ovog projekta, uz izjavu za izmjenu rješenja navedeni su i razlozi koji se odnose na nemogućnosti obezbjeđenja ekonomski prihvatljive ponude za isporuku i izgradnju TE Stanari instalisane snage 410MW, različite otežavajuće okolnosti na tržištu i dr, što je dovelo do odluke o izgradnji bloka sa navedenim parametrima i sa promijenjenom snagom, a što je rezultiralo aneksiranjem Ugovora o koncesiji i promjenom snage bloka na 300MW i promjenom tehnologije sagorijevanja uglja.

Kako bi odredbe Ugovora o koncesiji bile pravilno primjenjene i kako ne bi bilo smetnji za pribavljanje dozvole za proizvodnju električne energije, izvršena je izmjena Rješenja o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu.

Prilikom donošenja navedenih rješenja, Ministarstvo je cijenilo navode date u Studiji uticaja na životnu sredinu koji se odnose na izabranu tehnologiju za sagorijevanje energenta ne ulazeći u porijeklo navedene tehnologije kao što stoji u  navodima Centra za životnu sredinu.

U vezi sa promjenom tehnologije ističemo sljedeće činjenice koje su navedene u Studiji i rješenjima iz nadležnosti ovog Ministarstva, a kada je u pitanju zaštita životne sredine, posebno naglašavamo da je Studijom precizirano da će se primjenom tehnologije sagorjevanja uglja u fluidiziranom sloju lakše vršiti kontrola emisija iz postrojenja, odnosno ovo postrojenje će sagorijevati ugalj u cirkulacionom fluidiziranom sloju, umjesto sagorijevanja uglja u sprašenom stanju, što bi zahtijevalo mljevenje uglja i stvaranje velike koncentracije prašine. Nadalje, ovaj ugalj ne sadrži povećane koncentracije sumpora, tako da nema ni mogućnosti pojave povećanih emisija sumpor dioksida primjenom mjera navedenih u rješenju ovog Ministarstva. Pored toga Projektom je utvrđeno i odgovarajuće zbrinjavanje pepela koji nastaje u procesu sagorijevanja uglja i niz drugih mjera zaštite životne sredine, tako da se primjenom istih i dobrom upravljačkom praksom, uticaji rada ovog postrojenja mogu dovesti u prihvatljiv nivo.

Pored toga, u Studiji nije navedeno da ovaj projekat može imati uticaj na životnu sredinu drugih država, te iste o tome nisu posebno obavještavane, niti je za vrijeme trajanja javnog uvida u opštini Doboj, kao i na osnovu obavještenja u dnevnom lisu bilo zahtjeva od zainteresovanih organa i javnosti drugih država za informacije o realizaciji ovog projekta. Zahtjev je bio dostupan i na internet stranici Ministarstva.

Na kraju, ističemo i činjenicu da Republika Srpska nema obavezu strogog poštovanja direktiva EU, ali je prilikom donošenja Zakona o zaštiti životne sredine vršeno usklađivanje sa većim brojem Direktiva EU, što uključuje i odredbe koje se odnose na sprečavanje i kontrolu  zagađivanja, te odredbe Espoo Konvencije o uticaju na životnu sredinu druge države."

(Frontal)

Vezane vijesti: Dakić: TE Stanari ne ispunjava EU direktive i zakone