Vijesti

Može li koalicija “Prvi mart” da unese promjene u RS?

Djelovanje Građanske koalicije „Prvi mart“ počinje da izaziva nesigurnost kod političara iz Republike Srpske, posebno jer se bliže opšti izbori. Iz te koalicije poručuju da se u RS boje samo gubitka fotelja, stoji u tekstu objavljenom na sajtu Deutsche Welle.


Iz Republike Srpske u posljednjih nekoliko mjeseci stižu upozorenja da bi delovanje građanske inicijative „Prvi mart“, mogla da našteti RS, prvenstveno njenom položaju u državnim institucijama. Ta koalicija vodi kampanju koja ima za cilj formiranje zajedničke, multietničke liste sa predstavnicima stranaka koje ne negiraju genocid, za Parlament Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu RS. Upravo to je zasmetalo političarima iz RS, koji strahuju od gubitka mehanizma entitetskog glasanja.

Potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Tadić zbog toga je pozvao sve političke subjekte u RS da se ujedine oko tog pitanja: „I oni moraju potpuno jasno da znaju da to što rade vodi stvaranju ekstremnih političkih uslova koji, mislim, nikome u ovoj zemlji nisu u interesu“. Tadić poručuje predstavnicima te koalicije da njihovim eventualnim uspjehom i ulaskom takvih političkih stranaka u državni parlament, u RS neće imati sagovornika.

100.000 birača i zajednička lista


Krajnji cilj koalicije jeste regrutacija oko 100.000 birača koji bi glasali za zajedničku listu, a rezultat bi bio najmanje pet poslanika direktno izabranih iz Republike Srpske u Parlament BiH. Emir Suljagić, koordinator Građanske inicijative „Prvi mart“ kaže da je najveći strah Tadića, ali i drugih iz RS, gubitak mandata i državne plate: „Da sam na njegovom mestu i ja bih srbovao za 7.000 maraka. Ljudi su se prepali za mandate jer ako ovo prođe, Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) će izgubiti dva ili tri mandata, SDS jedan ili dva... Ljudi će ostati bez tih sedam hiljada maraka koje ne zarađuju, a pri tom huškaju narod da se kolje“.

Mnogi tvrde da je Suljagić pronašao mehanizam po kojem može da neutrališe entitetsko glasanje, a da, s druge strane, sve bude u skladu sa zakonom jer upravo zakon dozvoljava prijavu prebivališta, bez obzira na to da li živite na toj teritoriji ili ne. Lider SNSD Milorad Dodik izrazio je nezadovoljstvo formiranjem koalicije početkom godine. On upozorava da niko iz RS neće sarađivati sa bilo kim ko bude izabran sa liste te koalicije. Direktor političke akademije SDS Aleksandar Savanović kaže da je akcija „Prvog marta“ nelegitimna i nelegalna, a da RS ima mehanizam da prevaziđe tu krizu povećanom izlaznošću birača: „Ako uzmemo kao parametar izbore 2010. godine, za uspjeh 'Prvog marta' bilo bi neophodno 200.000 glasova. S obzirom na to da je izlaznost tada bila 56 odsto, povećanje izlaznosti od 15 procenata onemogućilo bi izvođenje njihove inicijative“.

Ko zvecka oružjem?

Zbog najave da predstavnici iz Republike Srpske, prvenstveno SDS, neće sarađivati sa političkim subjektima koji budu djelovali u okviru koalicije, Suljagić kaže da je to izbor svake političke stranke: „Znamo kako smo prošli posljednji put kada je SDS izlazio iz državnih institucija. Ako oni misle da imaju kredibilitet da ponovo zveckaju oružjem, ako oni misle da ima dovoljno budala koji će za njima krenuti u takvu avanturu, neka izvole“.

Vehid Šehić je predsjednik Foruma građana iz Tuzle i bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Prema njegovom mišljenju, problem može da postoji ako se stvarno radi o izbornom inženjeringu i naglašava da svaku zloupotrebu treba spriječiti. Rad koalicije „Prvi mart“, smatra Šehić, ne predstavlja narušavanje Dejtonskog sporazuma jer je Aneks 7 dao aktivno biračko pravo svim građanima: „Meni je veći problem kad ti preseliš ljude samo radi izbora, formalno. To nije dobro ni za one koji su se tamo vratili i koji tamo žive, jer dođu drugi koji tamo ne žive da bi odlučivali o njihovim životima“.

Implementacija Aneksa 7

Aneks 7 Dejtonskog sporazuma kaže da svaki građanin ima pravo da bude prijavljen na svojoj predratnoj adresi, i to je jedan od apsurda političkog sistema BiH, upozoravaju stručnjaci s obzirom na to da se još ne zna ko je taj ko će da odredi kada je ispoštovan Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno kada je završen proces povratka u BiH. Bez obzira na sve, sa aspekta legalnosti i zakonitosti, svaki građanin Bosne i Hercegovine sa prijavljenim mestom prebivališta i ličnom kartom, ima pravo glasa.

(dw.de/Frontal)

Komentari
Twitter
Anketa

Da li će novi američki predsjednik Donald Tramp učiniti svijet boljim mjestom za život?

Rezultati ankete
Blog