U ugostiteljskom objektu „Romsko srce“, Mesud Mujkić, prirpema bogatu trpezu i raduje se svakom gostu. Slavljeničko raposloženje mu ne remete pitanja o statusu Roma u našem društvu.

 „Napiši tamo da nam ništa ne treba. Nas ne zanima ko je na vlasti. Nas zanima samo veselje. Ovo je najsretniji dan“, uzbuđeno odgovara Mujkić.

Ipak u kratkom razgovoru istakao da su uz njegovu pomoć i iz sopstvenih sredstava vlasnika obnovljene 33 kuće u ovom banjalučkom naselju.

„Od opštine smo dobili baraku sa sedam stanova i mi smo zadovoljni s tim. Još bi bilo bolje kada bi nam napravili ovaj put“, pokazuje nam Mesud makadam između kuća.

„Institucije za ovo ne znaju. Dodik da za ovo zna rekao bi nam `Romi svaka vam čast šta ste napravili ovdje na Veselom brijegu`!“

Međutim, zbog nedostatka sredstava Udruženje Roma „Veseli brijeg“ nije danas proslavilo  Đurđevdan. Gradska administracija Banjaluke nije uplatila sredstva planirana budžetom Udruženju Roma „Veseli brijeg“. Po prvi put u proteklih nekoliko godina, ovo udurženje nije svečano obilježilo jedan od najvećih romskih praznika – Đurđevdan.

Adnan Šubert, predsjednik Udruženja Roma „Veseli brijeg“ Banjaluka, regionlani koordinator za Rome Republike Srpske pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine izjavio je za Frontal da mu je jako teško što u ovom udruženju Đurđevdan nije obilježen ona kako je trebalo:

„Uprkos činjenici da smo slali konstantno dopise gradskoj upravi i nadležnim institucijama za finansiranje, pošto se finansiramo iz sredstava grada,  još uvijek nije ništa uplaćeno što mi je jako žao, jer je bio slučaj svake prethodne godine da nam gradska administracija finansira obilježavanje ove slave.  Teško mi je kao mladom čovjeku i najmlađem lideru nevladine organizacije u BiH po ovom pitanju da se ne proslavi ovaj svečani i divan dan zbog, usudio bih se reći, nebrige vlasti kako za romsku populaciju, tako i za ostale nacionalne manjine“, rekao je Šubert napomenuvši da je je u gradskom budžetu za 12 udruženja nacionalnih manjina planirano ukupno 120.000 KM.

Obrazovanje ključ za bolje društvo

Ovaj mladi apsolvent engleskog jezika i književnosti banjalučkog univerziteta radi  kao jedan od pet regionalnih koordinatora na projektu podrška inkluzije i nacionalnih akcionih planova za Rome koji je do 31. marta provodio Care Interntional, a od aprila ovaj projekat finansira OSCE. Kao visokoobrazovan ističe da je obrazovanje Roma ključno za što kvalitetnije bosansko-hercegovačko društvo.

„Obrazovanje treba da bude jedan od glavnih faktora da bi ovo društvo, ne samo kroz prizmu Roma gledano, već kroz prizmu svih nas, bilo jedna bolja i kvalitetnija zajednica.

S tim u vezi mislim da nacionalni akcioni plan za obrazovanje treba dosta da se poboljša i da ova revidirana verzija koja od ove godine stupa na snagu mora da sadrži malo više podrške kako za Rome, tako i za djecu koja prvi put ulaze u sistem školovanja. U Banjaluci Udurženje Roma `Veseli brijeg` može da se pohvali sa 26 osnovaca, 16 učenika sredjnjih škola i 7 studenata od kojih je jedan polaznik measter studija. To je broj kojim rijetko koje udruženje Roma može da se pohvali na nivou cijele BiH“, istakao je Šubert.

Prema njegovim riječima kada je obrazovanje u pitanju u Banjaluci je situacija nešto bolja u smislu što su osigurane stipendije za svu romsku djecu koja ispunjavaju kriterije iz gradske uprave, iz fonda „Petar Kočić“.

„Djeca imaju ostvareno pravo na mjesečne karte za prevoz od kuče do škole, kao i obezbjeđivanej udžbenika za osnovce, dok su za srednjoškolce i studente obezbijeđene jednokratne novčane nagrade.“

Šubert ističe da oni kao udruženje se trude da sa svim školama i sa Centrom za socijalni rad, psiholozima, pedagozima, ostvarie saradnju u smislu da romska djeca ne napuštaju školu:

„Pratimo da ne izlaze iz škole prerano, da se ne dešavaju one stvari koje su nam bile pripisivane kao tradicija. Recimo, rane udaje, rano stupanje u brak, bježanje od škole da bi se radili ti neki poslovi tipa prikupljanja sekundarnih sirovina i slično.“

Obrazovanje Roma u regiji – Visoka škola na romskom

Za razliku od Bosne i Hercegovine u Srbiji postoje obrazovne institucije na romskom jeziku. U Vršcu je 2009. godine na Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača “Mihailo Pavlov” na inicijativu Kancelarije za inkluziju Roma osnovan romski smjer za obrazovanje vaspitača. Studentima je omogućen besplatan upis godine, besplatne prijave ispita i ovjere semestara i udžbenici. Studijski program strukovni vaspitač – romski smjer traje 3 godine (šest semestara).Svake godine studente čeka polaganje 14 ispita, većinom stručnih, pedagoških.

“Zadovoljni smo što je `klima` u našoj visokoškolskoj ustanovi veoma pozitivna, a studenti koji pohađaju nastavu na romskom veoma su dobro prihvaćeni od drugih učenika i profesora. Da nije tako do ovog uspeha ne bih ni stigla, a u prilog tome ide i činjenica da se broj studenata na ovom smeru svake godine povećava”, izjavila je Merima Nika iz Alibunara, prva studentikanja ove visoke strukovne škole koja je diplomirala na maternjem romskom jeziku. Ona je diplomirala sa ocjenom deset, a svjesna je da je njena diploma veliki korak u budećem obrazovanju Roma.

“Postojanje smera na romskom jeziku veoma značajno je za našu zajednicu”

Romska kuća u Banjaluci

Naporima međunarodne zajednice i mnogih romskih nevladinih organizacija, informisanost o romskim pravima i potrebama posljednjih godina je znatno bolja, a dobar napredak ostvarili su  i organi vlasti BiH u smislu unapređenja uključivanja Roma u društvo. Od 2006. godine do danas, izrađena je Strategija za Rome na državnom nivou i ostvaren napredak u realizaciji akcionih planova za stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje. Međutim, potrebno je više rada na realizaciji akcionog plana za zdravlje i školovanje i ostvarenju bolje koordinacije organa vlati na svim nivoima sa ciljem da se obezbijedi veća socijalna zaštita Roma.

„Što se tiče problema, oni su mnogobrojni iz svih oblasti koji pokrivaju akcioni planovi. Tu je prvenstveno stambeno zbrinjavanje, zdravstvena njega, socijalna i druga inkluzija, zapošljavanje kao gorući problem, obrazovanje i drugi problemi koji us evidentni u široj regiji“, rekao nam je Šubert.

„Što se tiče stambenog zbrinjavanja od 2007. godien u naselju Veseli brijeg napravljen je montažni objekat takozvana `Romska kuća` koja sadrži sedam stanova namjenskih za romsku populaciju. Tu je dvopartitno vklasništvo između Centra za socijalni rad i grada Banjaluka koji shodno svojim sporazumima i lancima odgovornosti dogovaraju na osnovu liste koju mi predložimo da bi se ustupilo pravo određenim porodicama.Na svjetski dan Roma, 8. aprila useljene su tri porodice u te stanove. Jedan stan je bio slobodan 3,5 godine i pretodno vodjstovo ovog udruženja je vodilo bitku da se taj stan konačno doijeli, ali sam uspio u saradnji sa Mesudom Mujkićem, predsjednikom udruženja Roma `Romsko srce` da isposlujem da i taj stan bude dodijeljen“,

Prema njegovim riječima u Banjaluci od 250 do 400 Roma traži posao. Postoji nekolikicina koja radi honorarne poslove.

„Danas je jako teško opstati u svijetu koji ne gleda nacionalne manjine nikako posebno, kao što bi trebalo. Za Rome kao najugroženijoj nacionalnoj manjini se ne zna ni koliko ih ima na nivou cijele BiH pošto se tim brojem licitira kako od domaćeg i inostranog nevladinog sektora, tako do institucija. Kada su Romi potrebni onda ih ima 80.000, a kada nisu onda ih ima između 20 i 40 hiljada“, zaključio je Šubert

Finansijska pomoć EU

U proteklih nekoliko godina finansijska pomoć Evropske unije je znatno povećana i odslikava punu političku opredijeljenost EU da poboljša društveno-ekonomsku integraciju Roma u Evropi i zemljama u procesu proširenja. Iz sredstava IPA 2008, EU je finansirala projekat na podršci djelotvone realizacije nacionalnih akcionih planova, koji je realizovao CARE/EuroRom. Iz sredstava IPA 2011, projekat u vrijednosti 3,6 miliona evra, koji se bavio promovisanjem ljudskih prava i zaštitom manjina u jugoistočnoj Evropi u 2010, realizovao je Savjet Evrope. EU je takođe pokrenula regionalni projekat u vrijednosti od 3 miliona čiji je cilj upis Roma u matične knjige. Pet miliona evra je predviđeno iz sredstava IPA 2011 i IPA 2012 za unapređenje stambenog zbrinjavanja i sprovođenje održivih mjera sa ciljem uključivanjem Roma u društvo – uglavnom kroz školovanje i zapošljavanje.

(Frontal)