„Učinili smo neke vrlo značajne korake u tom smislu i imamo njegovu podršku. Takođe, i dekani svih teoloških fakulteta potpisali su zahtjev da se vrati zgrada Bogoslovije", rekao je vladika Grigorije.

On je naveo da treba imati u vidu da ta zgrada nije predmet restitucije, jer je ona vraćena prije proteklog rata SPC, ali ta odluka nije provedena.

"Tamo se sada nalazi Ekonomski fakultet i mi smo, naravno, za dogovor sa svima, ali smo i za to da nam se vrati naše. Ja svaki dan očekujem da tu nešto napravimo, ali moram priznati da nezvanično saznajem da je glavna prepreka jedan političar, koji je i ujedno i profesor na Ekonomskom fakultetu, a on se zove Zlatko Lagumdžija", naveo je vladika Grigorije.

On je istakao da ne može sa sigurnošću da tvrdi da je ta informacija tačna, ali da, ukoliko je istina, Lagumdžija vjerovatno ima svoje razloge, na koje se crkva neće obazirati.

"Mi se na njih nećemo obazirati, već ćemo se obazirati na pravdu i pravo da bude naše ono što je naše", poručio je vladika zahumsko-hercegovački i primorski.

On je otkrio i da  će u Republici Srpskoj centralna svečanost obilježavanja 17 vijekova od donošenja Milanskog edikta biti održana 9. juna u selu Slato kod Nevesinja.

Vladika je precizirao da je svečanost dogovorena kao zajednička aktivnost eparhije zahumsko-hercegovačke i budimljansko-nikšićke, te Mitropolije dabrobosanske, i da se očekuje prisustvo od pet do deset hiljada ljudi.

"Slato smo odabrali zbog toga što je u njemu crkva Svetog Konstantina, ali i kako bi pomogli ovom selu, koje nema ni puta ni vode", rekao je vladika Grigorije.

On je precizirao da će tokom svečanosti biti organizovan i donatorski ručak kako bi se pomoglo selu, ali i da se prikupe sredstva za Fondaciju "Sveti Vukašin", crkvu u Prebilovcima i za novootvoreni dom za djecu sa smetnjama u razvoju u Nevesinju.

Vladika Grigorije je istakao da je obilježavanje 17 vijekova od donošenja Milanskog edikta podsjećanje na jedan veliki jubilej i događaj u istoriji crkve, ali i evropske civilizacije.

"Car Konstantin je napravio jedan veliki potez, praktično je premjestio prestonicu iz Rima u Carigrad, ali još veći značaj je bio duhovni - što je dao slobodu hrišćanima, koji su tri vijeka bili gonjeni. Onda su hrišćani kroz to učinili da civilizacija bude sasvim drugačija od onoga što je do tada bila - ubijanje i osvajanje.. Jednostavno, tada je zaživjela filozofija života u kojoj je i drugi važan", napomenuo je vladika Grigorije.

Upitan šta misli o potpisanom sporazumu Beograda i Prištine u Briselu, episkop zahumsko-hercegovački i primorski rekao je da nema šta da doda na već izneseni stav SPC.

"Sve što mislim o tom pitanju već je saopštio Sveti arhijerejski sinod naše Crkve i ja nemam tome šta da dodam", naveo je vladika Grigorije.

Zamoljen da prokomentariše nedavnu izjavu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da su za njega Srbi iz Republike Srpske Bosanci, vladika Grigorije je rekao da su Srbi iz BiH pokazali da su najbolji Srbi koji žive na prostorima bivše Jugoslavije u pogledu očuvanja identiteta - i vjerskog i nacionalnog, ali i u pogledu spremnosti da se bore za svoje postojanje.

"To su tako očigledne činjenice, jer vidimo, nažalost, u kakvu situaciju su dovedena naša braća Srbi u Crnoj Gori, na Kosovu i Metohiji..", napomenuo je vladika, ocijenivši da su Srbi na tim prostorima u skoro bezizlaznoj situaciji i predstoji im teška, i kako bi NJegoš rekao, preužasna borba za opstanak.

On je podsjetio da su se, s druge strane, Srbi u BiH izborili da imaju svoj status, ime i postojanje u skoro nemogućim okolnostima, plativši to krvlju.

"Ponekad se čini da nekim ljudima nije milo što smo stameni i što postojimo takvi, kakvi jesmo, pa bi htjeli da budemo ono što nismo. Mi se ne odričemo ni Bosne ni Hercegovine, ni Semberije ni Krajine, ni Romanije ni Ozrena, a srpstva i pravoslavlja ni za živu glavu. Mislim da svi u Srbiji koji nešto znaju - znaju o čemu govorim", ocijenio je vladika Grigorije u intervjuu Srni.

(Frontal)