Od kada je 28. juna 2008. godine most uvršten na listu svjetske kulturne baštine Uneska, traju intenzivne aktivnosti na revitalizaciji i obnovi neprocjenjivog vrijednog blaga. Turska vlada je preko svoje razvojne agencije "Tika" sa 10 miliona konvertibilnih maraka finansira radove, a punih pet godina obavljana su istraživanja, crtani projekti, podnošene aplikacije za razne dozvole... Sada je sve završeno - tokom ove nedjelje predstavnici "Tike" dolaze u Višegrad, da zvanično prezentuju projekat i otpočnu radove.

Ronioci iz Banjaluke otkrili su pod vodom oštećenja stubova, a februara 2008. godine reporteri "Novosti" zatekli su i prve istraživače na ćupriji. Stručnjaci "Geosonde" iz Zenice, specijalnom rotacionom bušilicom, sondom "janez 300" zavirili su pod temelje 11 kamenih lukova, tamo gdje su prema legendi skrivene kosti blizanaca Stoje i Ostoje i odaja crnog Arapina. Na površinu su isplivale graditeljske tajne projektanta mosta Kodže mimara Sinana, uredno sortirani uzorci srca mosta od sedre, klesanika, šljunka i hrastovog kolja koje je služilo kao armatura - analizirani su u Zenici.

- Ovo je naš najveći projekat u BiH, mostu će biti vraćen originalan izgled, radove će obavljati oko 30 majstora iz Turske firme "Erbu" koji su već radili na obnovi mostova u Mostaru i Konjicu, a kasnije će biti uposlena i domaća radna snaga - kažu u agenciji "Tika". - U prvoj fazi radova saniraćemo zagatu, pregradu mosta i temelje tri stuba. Umjesto naknadno ugrađenog, mostu će biti vraćen kamen kojim je građen prije skoro pet vijekova, postojeća ograda od tucanika nije autentična, kao ni kaldrma. Sve će ponovo biti vjerno originalu.

"Novosti" saznaju da će biti saniran i tarih, natpis na portalu mosta, lijepa posveta graditelju Sokoloviću, zapravo, srpskom dječaku Baju Nenadiću (1505-1579) odvedenom u janičare. Sanaciju čeka i kamena sofa, a ćuprija će dobiti i rasvjetu.

Višegrad je spreman za filigransku rabotu: u Višegradskoj banji je aktivirano nalazište sedre, iz ovog kamenoloma materijal je vađen prije više od četiri vijeka, prilikom gradnje ćuprije. Pronađen je i kameni majdan, za nove temelje dva načeta stuba. Riječ je o kvalitetnom kamenu iz Klašnika, mjesta na kome je pronađena nekropola sa 500 stećaka iz rimskog doba. Ovaj kamen poslužiće za pravljenje maltera, u vrijeme gradnje neuništivog mosta cementa, naravno, nije bilo. Pored puta u naselju Nezuci, kamenoresci će prije ugradnje u ćupriju, kamen obrađivati, na starinski način.