Kada bi ovog trenutka BiH pristupila STO bila bi njena 160 članica, međutim još uvijek je potrebno dosta toga uraditi kako bi se dobilo članstvo, iako su se prošle godine  mogle čuti optimistične prognoze kako bi 2013. trebala biti godina u  kojoj će se proces pristupanja završiti.

Uz Srbiju, BiH je jedina zemlja regiona koja nije članica. Slovenija je dio STO od 1995. godine, Hrvatska od 2000., Makedonija od 2003., a Crna Gora će 29. aprila ove godine obilježiti prvu godinu članstva.

Proces pristupanja BiH gledano vremenski je među dužim, iako nije bilo otvorenih neekonomskih kočenja od strane drugih država njenom članstvu, kako je to npr. svojevremeno imala Rusija od strane Gruzije, zbog čega je ova zemlja punih 19 godina bila u pregovorima za članstvo, da bi se avgusta 2012. godine okončao jedan od rekordnih predpristupnih procesa kada je u pitanju njegovo trajanje. Duži od ovog je još uvijek aktivni proces koji Alžir vodi od daleke 1987. godine i kojem se još ne nazire kraj.

Što se tiče zemalja regiona, BiH za sada vodi po pitanju trajanja perioda pristupa. Jedino je može prestići Srbija, koja je proces otpočela 2004. godine.

„Dodatni problem s kojim se suočava BiH u procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji proizlazi takođe iz njenog odnosa sa EU. Naime, pokretanjem “Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP)” sa zemljema regiona od strane EU, te stupanjem BiH u ugovorni odnos sa EU, kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP),  ona je preuzela obavezu da konačne rezultate svojih STO pristupnih pregovora usaglasi sa pozicijom koju EU ima prema trećim zemljama u okviru STO sistema, što neke zemlje regiona (Hrvatska Makedonija, Albanija) nisu imale obavezu, imajući u vidu da su svoje STO pristupne pregovore završile prije pokretanja SAP-a. To su, između ostalog, osnovni razlozi zbog kojih su pregovori toliko drugo traju i zbog kojih su bilo, kakve procjene o završetku pregovora za pristupanje Bosne i Hercegovine STO-u vrlo nepouzdane. Naravno ovim razlozima se može dodati i neprincipjelno ponašanje nekih članica (kao što je Ukrajina) koje zemljama u pristupanju, pa i nama postavljaju neargumentovane i neprihvtljive zahtjeve, koji daleko prevazilaze realne interese njihovih privreda”, ističu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U Delegaciji EU u BiH kažu da ulazak BiH u STO i njeno pristupanje EU su, formalno govoreći, dva različita procesa. „Kao suverena država, BiH ima slobodu da sa STO dogovori obaveze koje smatra adekvatnim kako bi postala njena članica. Međutim, kako BiH bude više napredovala u procesu pristupanja EU, tako će u većem stepenu morati da poštuje propise EU u mnogim oblastima. U vezi sa STO, to će značiti povlačenje carinskih tarifa BiH i usvajanje eksternih carinskih tarifa EU. Imajući na umu njene interese kao zemlje sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u EU, BiH treba da tretira obaveze prema STO na sličan način kao i obaveze prema EU. U suprotnom, pitanja koja se tiču STO nepotrebno bi zakomplikovala proces njenog pristupanja EU“, kaže Endi Mekgafi, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Pet zemalja na bh. putu ka punopravnom članstvu

U dosadašnjem toku pregovora za pristupanje BiH održano je ukupno deset rundi pregovora, koji se u skladu sa procedurom, formalno završavaju Plenarnom sjednicom STO Radne grupe za BiH. Posljednji, deseti krug pregovora, održan je 29 - 31 oktobra 2012. godine u Ženevi,  je obuhvatio sve segmente pristupnih pregovora, uključujući multilateralne pregovore o spoljnotrgovinskom režimu BiH, bilateralne pregovore o pristupu tržištu i plurilateralne pregovore o domaćoj podršci poljoprivredi, kada je registrovan napredak u svim oblastima u kojima se pregovori vode.

Poseban značaj u tom smislu je imala odluka Evropske komisije da potpiše ovaj bilateralni Sporazum sa BiH (potpisan 19. decembra 2012. godine), kojim su EU i njene zemlje članice (članice STO-a su istovremeno i EU kao Zajednica i njene članice pojedinačno), uz SAD ključne članice STO, pokazale da je BiH ispunila najveći dio preduslova za članstvo u ovoj organizaciji.

„Ovaj sporazum je ključan korak za BiH na njenom putu ka članstvu u ovom međunarodnom trgovinskom tijelu. On će pomoći BiH u njenim predstojećim bilateralnim pregovorima o načinu pristupanja STO-u, npr. sa SAD-om. Očekuje se da će pristupanje STO dati trajan doprinos procesu ekonomske reforme i održivog razvoja u BiH. To je važan korak ka njegovanju ekonomskih odnosa EU i BiH. Trgovinska razmjena sa ekonomskim partnerima iz cijelog svijeta biće jednostavnija, čime će, zauzvrat, biti stvoreni dobri uslovi za ekonomski rast u zemlji“, poručuje Mekgafi.

BiH je, zaključno sa desetom sjednicom Radne grupe, u potpunosti realizovala tzv. “Legislativni akcioni plan“ što znači da je njeno zakonodavstvo usaglašeno sa pravilima međunarodnog multilateralnog trgovinskog sistema, te da, do završetka pregovora, predstoji zajednički rad sa Sekretarijatom STO-a na pripremi finalnog teksta „Izvještaja o pristupanju“.

Bilateralni protokoli su potpisani sa devet zemalja Kanadom, Norveškom, Kinom, Japanom Švajcarskom, El Salvadorom, Hondurasom, Dominikanskom Republikom i EU, dok su pregovori u formalnom smislu završeni, a slijedi potpisivanje protokola sa Indijom, Meksikom i Republikom Korejom.

Do potpunog okončanja pregovora za pristupanje BiH preostalo je da se bilateralni pregovori o pristupu tržištu okončaju sa svih pet preostalih zemalja (SAD, Brazilom, Ekvadorom, Ukrajinom i Panamom),  te da se u okviru plurilateralnih pregovora o domaćoj podršci ostvare zadovoljavajući rezultat u pogledu visine ukupno dozvoljene domaće podrške (AMS-a) i procenta tzv. de minims podrške po svakom pojedinačnom proizvodu.

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ističu da određene poteškoće očekuju u pregovorima o carinskim koncesijama u oblasti poljoprivrede sa SAD i Brazilom, te u borbi za obezbjeđenje maksimalnog procenta de minimis podrške u poljoprivredi. Međutim, dodaju, najozbiljniji problem na putu potpunog okončanja STO pristupnih pregovora predstavljaju pregovori sa Ukrajinom u oblasti pristupa tržišu, uključujući sve segmente, carinske koncesije za industrijske i poljoprivredne proizvode, te pristup tržištu u svim sektorima usluga.

„U ovom trenutku, međutim, teško je predvidjeti dalje ponašanje Ukrajine u nastavku pregovora. Činjenica je, dakle, da su trenutni zahtjevi Ukrajine prema Bosni i Hercegovini neprihvatljivi i da do ovog trenutka s njihove strane nije pokazana nikakva fleksibilonost. Takođe, potrebno je napomenuti da se prije nekoliko dana u pregovore uključila i Panama sa vrlo širokim zahtjevima u pogledu carinskih koncesija i određenih ustupaka u oblasti usluga, što ukazuje na potrebu opreznosti prilikom procjene o eventualno mogućem skorom završetku kompletnog procesa pristupanja BiH STO“, poručuju iz  ovog Ministarstva.

Značaj pristupa relativizovan

Zato u Ministarstvu spoljne trgovine BiH smatraju da pristupanje Bosne i Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, samo po sebi ne nosi otvaranje novih tržišta drugih zemalja za robe proizvedene u BiH, jer i u ovom trenutku Bosna i Hercegovina u trgovini sa svim zemljama svijeta ima obezbjeđen MFN tretman za svoje robe.

Generalni konzul Republike Srbije u Banja Luci, Vladimir Nikolić ističe da je velika prednost članstva u STO koja će se reflektovati i na odnose među zemljama regiona, jeste upravo u uspostavljanju unaprijed poznatih i predvidivih uslova pod kojima se razmjena odvija, kao i svih ostalih spoljnotrgovinskih rješenja, takođe usaglašenih u okviru STO, koja se ne mogu mijenjati u smislu uvođenja restriktivnije politike.

“Članstvom u CEFTA sporazumu, ovaj uslov je donekle zadovoljen jer su sve potpisnice CEFTA sporazuma preuzele obavezu poštovanja sporazuma iz domena STO, čak iako nisu u tom trenutku bile članice STO, međutim, ulaskom u STO, preuzimaju se obaveze tzv. konsolidacije ispregovaranih uslova, i to prema svim članicama STO (što znači da se ovi uslovi ne mogu pogoršavati, a u slučaju da to bude neophodno, članica je dužna da da kompenzaciju ostalim članicama koje promenom mogu da budu pogođene, obično u vidu neke dodatne kocesije). Srbija i BiH će takođe imati pomenutu mogućnost, uz istovremeno ograničenje mogućnosti uvođenja bilo kakvih unilateralnih arbitrarnih mjera koje bi pogodile samo jednu od strana u razmeni, imajući u vidu osnovni zahtjev STO da se sve mjere uvode na osnovu klauzule o nediskriminaciji, odnosno podjednako prema svim članicama STO”, kaže Nikolić.

„Značaj ovog proces, dakle, treba gledati prije svega u prilici za izgradnju spoljnotrgovinskog sistema Bosne i Hercegovine, koji podrazumjeva uspostavljanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za vođenje spoljnotrgovinske politike zemlje u skladu sa osnovnim principima i pravilima međunarodnog trgovinskog sistema definisanih u okviru STO-a. Kada je u pitanju značaj pristupanja STO-u, treba naglasiti da ne postoji dilema da li BiH treba ili ne postati članica. To je obaveza i preduslov koju nameću svih drugi integracioni procesi“, kažu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

 (Frontal)