Godišnjica će, između ostalog, biti obilježena u nedjelju akademijom u Narodnom pozorištu u Beogradu, kojoj će prisustvovati predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić, a zatim i izložbom na Trgu Republike.

Kancelarija Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju će godišnjicu obilježiti pod sloganom "Zločin bez kazne", a program počinje u nedjelju liturgijom i pomenom nastradalima u pogromu, koju će u crkvi Svetog Nikole u Prištini služiti vladika raško-prizrenski Teodosije.

Liturgiji će prisustvovati i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin.

Srpska pravoslavna crkva će godišnjicu pogroma u nedjelju obilježiti izložbom "Da se ne zaboravi", u okviru koje će u Svetosavskom domu na Vračaru biti izložene kopije fresaka srpske vladarske loze Nemanjića.

I devet godina poslije martovskog nasilja na Kosovu Srbija nastavlja da upozorava međunarodnu zajednicu na stalno prisutnu ugroženost tamošnjeg srpskog stanovništva i permanentnu kampanju zatrašivanja koju sprovode kosovski Albanci.

Premijer Dačić je, tako, u posljednjem obraćanju Savjetu bezbjednosti, istakao da incidenti na Kosovu, koji su pobrojani i u izvještaju generalnog sekretara UN, jesu dio orkestrirane kampanje usmjerene na zastrašivanje kosovskih Srba, sa ciljem da se sprovede totalno etničko čišćenja i zatre srpska kulturna baština.

Dačić je tom prilikom podsjetio da je više od 200.000 nealbanaca prognano sa teritorije Kosova i Metohije od juna 1999. godine, a da se u prethodnih godinu dana u pokrajinu vratilo samo 45 interno raseljenih Srba.

U talasu nasilja na Kosovu i Metohiji od 17. do 19. marta 2004. godine ubijeno je 19 osoba, od kojih osam Srba, dok je 11 Albanaca život izgubilo u obračunu s međunarodnim snagama bezbednosti.

Kao nestali još se vode dvoje Srba, iz domova je protjerano više od 4.000 Srba, napadnuti su spomenici kulture i svetinje SPC.

Na Kosovu i Metohiji je u pogromu uništeno ili do temelja spaljeno 35 hramova SPC, među kojima 18 spomenika kulture, poput hrama Bogorodice Ljeviške u Prizrenu iz 14. vijeka. Prema podacima Eparhije raško-prizrenske SPC, iz aprila 2004., ukupan broj uništenih crkvenih zgrada je bio blizu 100.

Povod ili izgovor za pogrom bila je kampanja medija na albanskom u kojoj su lokalni Srbi optuženi da su psima natjerali preko rijeke Ibar grupu dječaka Albanaca iz sela Čabar kod Zubin Potoka od kojih se jedan utopio u rijeci.

Istraga UNMIK policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne policije Neridž Sing izjavio je tada da su "preživjeli dječaci poslije tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susjednog sela".

Kosmetski Albanci su najprije započeli proteste u južnom delu Mitrovice, da bi u sumrak krenuli u oružani napad na Srbe u sjevernom dijelu grada, što su nastojali da obuzdaju pripadnici Kfora.

Prestavnici međunarodne zajednice ocijenili su tada da je "etnički motivisano nasilje" nad Srbima na KiM "planirano i dobro orkestrirano", ali se ispostavilo da više od 20.000 pripadnika međunarodnih snaga isprva nisu adekvatno reagovali da bi ga spriječili.

Teror albanskih ekstremista osudili su potom Savjet bezbjednosti UN, kao i EU, a Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je 29. aprila 2004. donijela rezoluciju.

(Novosti/Frontal)