U Radnoj grupi UO UIO, zaduženoj za izmjene zakona, kažu da su uobzirili prijedlog Savjeta ministara BiH da budu uvedene dvije stope akciza i to 0,20 KM po litru piva za pivare sa godišnjom proizvodnjom do 400.000 hektolitara i 0,35 KM po litru za pivare sa proizvodnjom iznad tog limita.

"Precizirali smo Prijedlog izmjena Zakona o akcizama u smislu da bude sprovodiv i da se propišu tačni mehanizmi dokazivanja nivoa proizvodnje kako bi bile eliminisale eventualne zloupotrebe", kazao je Vladimir Trifković, član UO UIO, koji je učestvovao u doradi zakona.

Trifković kaže da u UO UIO postoji raspoloženje da već na idućoj sjednici usvoje predloženu legislativu, nakon čega bi išla u parlamentarnu proceduru. Kako saznajemo, sjednica UO UIO biće održana iduće sedmice, najvjerovatnije 15. marta.

U Grupaciji proizvođača piva BiH izrazili su nadu da će nadležene institucije što prije okončati proceduru usvajanja zakona kako bi se, koristeći evropska iskustva, konačno zaštitili od "potopa" snažne uvozne konkurencije.

Naime, praksa Evropske unije posebno tretira "male nezavisne pivare" sa godišnjom proizvodnjom piva do 200.000 hektolitara, dajući članicama mogućnost da im uvedu niže akcize od standardnih. Njemačka i Češka imaju čak po pet sniženih akciznih stopa u zavisnosti od obima proizvodnje malih pivara.

Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacije i direktor "Bihaćke pivovare", negira spekulacije da bi BiH utvrđivanjem akciznog razgraničenja na "visokih" 400.000 hektolitara, koje odgovara domaćim pivarama zbog niže proizvodnje, prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

"Evropska komisija je već u slučaju Portugala napravila izuzetak dozvolivši podizanje limita na 300.000 hektolitara, pa ne znam zašto BiH ne bi mogla na 400.000, pogotovo što još nismo članica EU. Kada uđemo u EU onda neka se u potpunosti prilagodimo njihovim propisima, ali ne prije toga", istakao je Ibrahimpašić.

Prema zvaničnim podacima, u BiH se prošle godine slilo oko 137,6 miliona litara piva ukupne vrijednosti od 138 miliona KM, uglavnom iz Srbije i Hrvatske, zatim, Slovenije, Holandije, Belgije i Njemačke. Vodeći uvoznici su multinacionalni giganti "Molson Coors" (vlasnik pivara u Apatinu, Zagrebu i Nikšiću), "Heineken" (Karlovac i Novi Sad) i "Carlsberg'' (Čelarevo i Koprivnica).

Iz BiH je istovremeno na strana tržišna otpremljeno piva u količini od 5,5 miliona litara u vrijednosti od 3,5 miliona KM, što znači da je vrijednost uvoza čak 40 puta veća od vrijednosti izvoza.

Ibrahimpašić kaže da je zbirna lanjska proizvodnja bh. pivara – "Banjalučke", "Sarajevske", "Tuzlanske", "Bihaćke" i "Grudske", bila na približnom nivou kao i 2011, s tim da se generalno bilježi pad klasičnog piva uz rast proizvodnje aromatizovanog piva i bezalkoholnih napitaka.

Uvoz piva u BiH

Godina        Vrijednost (u mil. KM)

2008.                   133,6

2009.                     132,8

2010.                   130,4

2011.                    136,2

2012.                    138,0

Izvoz piva iz BiH

Godina        Vrijednost (u mil. KM)

2008.                   3,1

2009.                     2,8

2010.                     4,8

2011.                     4,5

2012.                    3,5

(Nezavisne/Frontal)