Ovako stručnjaci i kulturni poslenici tumače izjavu Memlija Krasnićija, ministra kulture u tzv. vladi Kosova, u kojoj on poručuje da će se od Srbije tražiti da "vrati više od 1.000 rukotvorina Kosovu uzetih 1999. godine".
- Srbija je u vrijeme rata 1999. godine evakuisala arheološko blago iz Narodnog muzeja u Prištini, kako bi ga spasla i zaštitila. Ali, Albanci nemaju nikakvo pravo na to blago. Ono je iskopavano na nalazištima na Kosmetu, dakle na teritoriji Srbije, i ono što smo mi iskopali naše je - kaže za "Novosti" Nikola Kusovac, istoričar umjetnosti.
On ocjenjuje da Albanci nemaju nikakvo kulturno naslijeđe osim etno-naslijeđa koje je manufaktura albanskog stanovništva. Kusovac smatra da je, u ovom slučaju, najbolje pridržavati se riječi patrijarha: "Kad se vrate Srbi, vratićemo kulturno blago."
Da nikakve kulturne rukotvorine nisu uzete, kaže nam i Branko Jokić, direktor Narodnog muzeja u Prištini koji kontinuirano radi sa sedištem izmeštenim u Beograd.
- Za izložbe organizovane tokom 1998. i 1999. godine, korišćen je mali dio materijala muzeja u Prištini. To su izložbe "Arheološko blago Kosova i Metohije" i "Nakit i zlatovez KiM". Prva je organizovana u Galeriji SANU, a druga u muzejima širom Srbije, Crne Gore, ali i u inostranstvu. Izložbe su bile dio redovnog programa muzeja u Prištini, a u realizaciji su učestvovale i kolege Albanci, pa je, tako, komesar izložbe o arheologiji bio arheolog Kemal Ljuci. Za potrebe ove dvije izložbe korišćeno je nekoliko stotina eksponata iz muzejskog fonda - kaže Jokić.
- Brižno, legalno i zakonski, čuvamo ovaj tek mali dio srpskog blaga - kostime, nošnju i nakit, koje je nosilo srpsko stanovništvo sa KiM. Taj dio muzejskih zbirki pohranjen je u Etnografskom muzeju u Beogradu, gdje i stručnjaci muzeja rade punih 13 godina, dok je arheolopški materijal smješten u depoe Narodnog muzeja u Beogradu.
Jokić ocjenjuje da Albanci dugi niz godina imaju isključiv pristup srpskom kulturnom blagu i identitetu na KiM.
- Zbog očigledno prisutnog falsifikovanja istorijskih činjenica o kulturi i kulturnoj baštini Srba na KiM, prisvajanja preistorijskih artefakata od strane albanskih kolega, političara i javnosti u cilju tobož potvrđivanja albanskog kulturnog identiteta i prisutnosti na prostoru ove srpske pokrajine - oprez je preko potreban, ali i ozbiljan rad - upozorava Jokić.
Zato je, naglašava on, izuzetno važno stalno se pozivati na međunarodne konvencije i preporuke Savjeta Evrope iz domena zaštite kulturnog nasleđa.
- Po važećim međunarodnim konvencijama tzv. država Kosovo nije članica UN niti SE, te ništa ne može ni da traži, niti je princip restitucije primjenljiv - kaže Jokić.
Naš sagovornik pita šta je sa dragocjenostima koje su ostale na Kosmetu. Šta je sa trideset hiljada eksponata koji su ostali u depoima muzeja? Šta je sa veoma vrijednim umjetničkim slikama po kancelarijama državnih institucija? Šta je sa materijalom ostalih regionalnih muzeja na KiM?
- Mi treba da tražimo i zahtijevamo da nam se sva uskraćena prava na očuvanje vlastite baštine vrate, a ne da se branimo od lažnih optužbi. Srpska kulturna baština na KiM danas je najugroženije naslijeđe u Evropi. O ovom izuzetno brojnom i značajnom kulturnom blagu država Srbija se decenijama odgovorno brinula, a danas je Albanci svojataju, prekrajaju, kradu i trajno uništavaju - naglašava Jokić.
Da su Albanci ozbiljni u namjerama da se u pokrajinu vrati kulturno naslijeđe potvrđuje i činjenica da je to bila jedna od tema pregovora u Beču između 2005. i 2007. godine.
Slobodan Samardžić, jedan od pregovarača, potvrdio nam je da je jedan od zahtjeva albanske strane bio i povratak oko hiljadu eksponata.
- Mi smo rekli da nema problema, ali najprije mora da se reguliše status. Ovako, da Kosovo proglasi nezavisnost, a da mi vratimo kulturno blago, ne dolazi u obzir. Država po ovom pitanju mora da bude rezolutna - kaže Samardžić.
On, takođe, navodi da je 1999. za vrijeme bombardovanja, sa Kosova povučen jedan dio eksponata koji su pronađeni na arheološkom nalazištu "Ulpijana" kod Prištine.
Povučene su i neke crkvene dragocjenosti i relikvije iz manastira, kao i katastarske i matične knjige.
- Sve to je učinjeno u strahu od pohare terorista. Srbija to ne može vraćati dok se ne riješi status, to mora biti tema razgovora - kaže Samardžić.
Inače, Memli Krasnići navodi da im je nedavno vraćeno sedam artefakata iz Esena iz Njemačke i da bi Srbija trebalo da se povede za tim primjerom. Kako su ti arheološki artefakti dospjele u Esen, nije poznato, a realno je prepostaviti i da su ukradeni.
