U ERS-u ističu da se sredstva uplaćuju zavisno od ostvarene proizvodnje, te da ukupno uplaćena sredstva u budžete lokalnih zajednica u istočnoj Hercegovini po osnovu ove naknade iznose 10 do 15 miliona KM godišnje.

"Svako povećanje naknade bi se, neminovno, odrazilo na povećanje cijena električne energije, što i zakonodavac ima na umu kod određivanja naknade", ističu u ERS-u komentarišući izjavu gradonačelnika Trebinja Slavka Vučurevića da bi trebalo povećati sredstva od hidroakumulacija na lokalne zajednice u istočnoj Hercegovini.

Govoreći o potrošnji električne energije u Elektroprivredi, napominju da je ona u januaru i februaru približno na nivou planirane, čak neznatno ispod plana, te ističu da restrikcija neće biti.

"Restrikcija nismo imali ni u uslovima izuzetno velike potrošnje i male proizvodnje u hidroelektranama, kakav je bio slučaj tokom prošle godine", kažu nadležni u ERS-u.

Oni napominju da proizvodni kapaciteti pokazuju dobru pogonsku spremnost, što omogućava da se elektroenergetski sistem održi stabilnim u uslovima niskih akumulacija i ekstremno niskih dotoka.

U ERS ističu da bi više cijene električne energije omogućile brži razvoj Elektroprivrede, ali da je Vlada Republike Srpske, kao većinski vlasnik, opredijeljena da se niskim cijenama obezbijede pogodnosti privredi i stanovništvu.

U upravi firme kažu da je cijena struje u Srpskoj izuzetno niska, znatno ispod tržišne i da je niža u odnosu na Federaciju BiH, te da je u svim ostalim zemlje u okruženju, izuzev Srbije, električna energija skuplja.

"Elektroprivreda ne postavlja kao osnovni cilj profit, već sigurno snabdijevanje kupaca u Republici Srpskoj, po ekonomski prihvatljivim cijenama", kažu u ERS-u.

(Srna/Frontal)