Direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka IDDEEA Siniša Macan rekao je u intervjuu Srni da će fotografija na novoj ličnoj karti biti u boji, lični podaci biće ispisani ćirilicom i latinicom, a na zahtjev građanina na ličnu kartu moći će se unijeti i entitetsko državljanstvo i krvna grupa.

"Lična karta se izrađuje tako da se izbjegava mogućnost nestanka bjanko dokumenta u izuzetno kontrolisanom okruženju. Elektronska identifikacija stvara osnov građanima da ne moraju dolaziti na šaltere ili u kancelariju kod institucija vlasti, već da određen broj usluga bude dostupan putem portala. Da li će ove usluge biti uspostavljene isključivo zavisi od lokalnih, kantonalnih i entitetskih vlasti, koje su ustavno nadležne za pružanje usluga prema građanima. Sve to predstavlja ogromnu šansu da se u potpunosti reformiše sistem uprave u BiH, na svim nivoima vlasti", istakao je Macan.

Nadležni MUP-ovi za izdavanje ličnih karata povezani su sa matičnim službama, tako da će se od građana uzimati samo podaci o otiscima prstiju, fotografija i potpis, a ostali podaci će biti preuzimani iz uspostavljenih evidencija.

Prema riječima direktora IDDEEA-e, od 1. marta neće se vršiti "masovna zamjena ličnih karata", nego će građani mijenjati lične karte po isteku važećih. Izdavanje novih ličnih karata koštaće 18 KM.

"Dakle, građanima koji su dobili ličnu kartu 2009. ili 2012. godine ona će važiti do 2019, odnosno 2022. godine, odnosno do datuma koji je upisan u ličnoj karti. U suštini, uvođenje biometrijskih ličnih karata podrazumijeva uvođenje novog obrasca sa poboljšanim zaštitnim elementima usklađenim sa važećom regulativom", istakao je Macan.

On napominje da će i vozačka dozvola ubuduće sadržavati dodatnu zaštitu, što će doprinijeti poboljšanju bezbjednosti kompletnog sistema ličnih dokumenata državljana BiH.

Macan potvrđuje da će se granica sa Srbijom moći prelaziti sa ličnom kartom, a da će pitanje prelaska granice sa Hrvatskom od 1. jula biti – pitanje primjene propisa EU.

"Sa Hrvatskom su pokrenuti pregovori o ovom pitanju u smislu da nastavi važiti postojeći sporazum o prelasku granice sa ličnim kartama iz 2003. godine, ali je procedura takva da zemlja članica, u ovom slučaju Hrvatska, mora predložiti nastavak sadašnjeg režima prelaska granice, nakon čega se sve zemlje članice EU moraju s tim saglasiti.

Agencija je još prije godinu dana pokrenula ovo pitanje kod nadležnog Ministarstva bezbjednosti, a sa Hrvatskom su konkretni razgovori počeli prije tri mjeseca", istakao je Macan.

On navodi da je to politička odluka i nada se da će zemlje članice EU prepoznati činjenicu o povezanosti BiH sa svojim komšijama, te i u ovom slučaju napraviti izuzetak i omogućiti prelazak granice sa ličnom kartom, uz uslov da građani BiH sa tim dokumentom ne idu dalje u EU tj. izvan Hrvatske.

Macan podsjeća da je 11. februara počela završna faza testiranja aplikacije za biometrijske lične karte, koja će trajati do 1. marta, s ciljem da se do tada saniraju sve eventualne grešeke i tehnički problemi kako bi podnošenje zahtijeva i izdavanje biometrijskih ličnih karata teklo nesmetano.

Prema njegovim riječima, lične karte koje su trenutno važeće u BiH počele su se izdavati 2003. godine i tada su zadovoljavale određene bezbjednosne standarde, ali su se, u međuvremenu, ovi standardi izmijenili i poboljšali zbog čega se moralo preći na izdavanje biometrijskih ličnih karata kako bi se potvrdio kontinuitet i stabilnost sistema dokumenata, koji su jedan od osnovnih uslova ostanka BiH na bijeloj šengen listi.

"Drugi razlog za zamjenu dokumenata jeste pokušaj da institucije vlasti na jednostavan način ponude primjenu novih tehnologija i efikasnije pružanje usluga građanima, a preporukama EU definisano je da se građanima na cijeloj teritoriji EU pružaju određeni servisi elektronskim putem. Nadamo se da će lokalni, entitetski i kantonalni organi prepoznati ovu šansu i omogućiti građanima da mogu brzo i efikasno zatražiti uslugu, te da tačno znaju u kojoj fazi je zahtjev i koji ga službenik rješava, a što u konačnici utiče i na uspostavljanje pravne bezbjednosti i efikasnijih mehanizama za borbu protiv korupcije", istakao je Macan u intervjuu Srni.

Strategiju razvoja ličnih dokumenata u BiH pozitivno su ocijenili eksperti EU, a provođenje Strategije, te razvoj i usklađenost sistema ličnih dokumenata sa standardima, u kontekstu monitoringa bezviznog režima i uživanja privilegije putovanja bez viza kontinuirano se prati. Upravo je ovo razlog zašto se mora poboljšati bezbjednost lične karte, jer se na ovaj način vodi računa i o bezbjednosti zemalja članica EU.

Nova lična karta u BiH u potpunosti je u skladu sa modelom koji je definisao Njemački institut za informatiku, što predstavlja osnovu za evropsku ličnu kartu.

(Srna/Frontal)