Neodrživim rješenjima akutno djelovati, ali bolest ostaje neizlječena i dobija snagu da napadne jače

Čitajući vijest u jučerašnjem izdanju dnevnih novina o rješenju izlaska iz krize, te rekonstrukcije Toplane Banja Luka sa kreditom od 130 miliona KM, ne znam da li mi se smučila izjava o „održivom“ rješenju za Toplanu, odnosno za sve nas, ili odsustvo komentara novinara na izjave koje su dali gradonačelnik Banja Luke i portparolka banjalučke Toplane (članak je izašao u više dnevnih novina, te je prilog bio emitovan i u elektronskim medijima).

Da citiram dio izjave gradonačelnika Slobodana Gavranovića  „.....najveći dio (misli se na kredit od 130 miliona) će biti uložen u prelazak na drugi energent (misli se na ugalj), jer je mazut veoma skup, pa je zbog toga ovakav sistem grijanja neodrživ“.

(Ne)Održiv energent

Kao prvo, neodrživ energent ne može biti održivo rješenje. Da je ugalj jeftino gorivo u potpunosti se slažem, jer je ugalj prljavo, nepraktično, neekonimično, neefikasno gorivo i njegova upotreba je vrlo štetna za životnu sredinu i ljudsko zdravlje. U izjavi gradonačelnika Slobodana Gavranovića stoji „...cilj je da građani dobiju jefitniji energent i kvalitetnije grijanje“. Zar je to cilj? Niko svojim građanima ne smije nuditi JEFTINA rješenja!!! Kao građanka ovog Grada ne želim jeftin energent, nego povoljan, praktičan, ekonomičan energent koji nema značajan uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Vrlo jasno, želim dugoročna i održiva rješenja!

(Ne)Održiva ulaganja

Iz Toplane izjavljuju da, kako ne bi povećavali cijene usluga, odlučili su da pređu na jeftinije gorivo. Ček, uložićete toliki novac u rješenje koje nije dugoročno, niti može biti održivo, jer je po  Održivom energetskom akcionom planu (SEAP) Grada Banja Luka planirana rekonstrukcija Toplane, ali prelaskom sa mazuta na plin. Da tragedija bude veća, Grad Banja Luka prelazak na ugalj vidi kao jedino rješenje, pa se pitam za šta će vam SEAPi tijelo koje se zove Savjet za klimatske promjene?

I da se vratimo izjavi „da ne bi povećavali cijene usluga“. Juče je izašao članak u dnevnim novinama o tome kako jedno banjalučko komunalno preduzeće mora povećati cijene usluga, jer, između ostalog, mora da vraća kredite koje je uzela od banaka da bi uložila u rekonstrukciju sistema.

Koja će biti priča Toplane Banja Luka, Grada Banja Luka, te Vlade Republike Srpske građanima kad se bude isplaćivao kredit EBRD?

Tatjana Suhajček-Đukić

Svi zainteresovani takođe mogu svoje komentare, prijedloge slati na mail adresu: redakcija@frontal.ba

(Frontal)