Aškraba rekao je sinoć na promociji da je ovom knjigom pokušao da na originalan način zaviri duboko u srpsku istoriju i na pojmovima i istorijskim činjenicama objasni da nije sve tako kao što je dosad u školama učeno i izučavano.

"Na osnovu pojmova riječi i naziva dokazujem da je srpski jezik u jednom periodu bio službeni svjetski jezik, da Srbi nisu doselili u velikoj seobi Slovena, već da je to narod koji je vijekovima živio na ovim i širim prostorima i da je osnova mnogih evropskih jezika, pa i latinskog", rekao je Aškraba.

Govoreći o nepravilnoj upotrebi u značenju mnogih riječi u srpskom jeziku, Aškraba je kao primjer naveo riječ seljak, koja označava čovjeka sa sela, a pravilno je reći seljanin.

"Za građane se zna da su bili stanovnici starih srpskih gradova, a ova riječ i danas se nepravilno upotrebljava u svakodnevnoj komunikciji", naveo je Aškraba.

Riječ guslar, kaže Aškraba, označava majstora koji pravi gusle, a pravilno je za njega reći da je guslač.

 Profesor Boris Cicović rekao je da Aškraba spoznajno i hrabro iznosi istinu o prošlosti i srpskom narodu u svih 11 knjiga, ocjenjujući da je knjiga "Istina" u tome najuspješnija.

"Ovaj svestrani, samostalni, samosvjesni, slobodarski istraživač upućuje nas na iznalaženje istina o svemu, a posebno o istoriji srpskog naroda", istakao je Cicović.

Predstavljanje knjige Aškrabe organizovala je Spomen-biblioteka "Ivo Andrić".

(Srna/Frontal)