Na sajtu banjalukabezrupa.com od 13. decembra 2011. godine moguće je pregledati, ali i prijaviti oštećenja na kolovozima i trotoarima, koja locirana na mapi čine vrijednu informaciju, posebno za vozače koji "ne poznaju teren", ali i sve ostale.

Kako kažu ljudi koji stoje iza ovog sajta, ideja o kreiranju mape nije nikakvo "otkrivanje tople vode", već samo smjernica da se pokuša prekopirati model koji već postoji u Beogradu, dakle da se fotografišu rupe, oštećeni ili otvoreni šahtovi na trotoaru ili putu i da se slika sa približnim lociranjem adrese postavi na sajt ili društvenu mrežu kako bi svi mogli da vide o čemu se radi i da budu upozoreni na mesta koja još čekaju sanaciju.

Ideja je zaživjela, mapa je postavljena i ažurira se, a jedan od članova tima, ekonomista iz Banjaluke Miloš Grujić kaže da je cilj akcije da se građani informišu, da nadležnim organima bude olakšan posao na ovaj način, kao i da mapa služi kao upozorenje vozačima koji prvi put voze ovim krajevima.

Vrbanja i Paprikovac na vrhu liste

Članovi ekipe sa sajta banjalukabezrupa.com kažu da su na početku bili uvjereni da je najkritičnija druga gradska zona, ali, kako su počele da stižu informacije i fotografije sa terena, na "vrh" liste došla su naselja Vrbanja, Ada, Lazarevo, Paprikovac...

- Ovo što mi vidimo u centru grada i zbog čega se zaprepastimo nije ništa kakvih sve oštećenja i prijetnji ima po ulicama u tim naseljima. Problem je veći kada imate u vidu da većina vozača ne ide svaki dan u ta naselja pa ih rupe i oštećenja neugodno iznenade, pogotovo po kišnom vremenu ili prilikom noćne vožnje kada oštećenja nisu uočljiva. Najviše nas brinu oštećenja, lokve i rupe na putevima koji se smatraju sigurnim za djecu. Roditelji koji imaju osnovce u nižim razredima znaju o čemu pričam - kaže Miloš Grujić.

- Prva rupa je locirana i postavljena je tačka 13. decembra 2011. Ima jedna simpatična pjesma "Proljeće 13. u decembru". Živcirala me rupa u komšiluku, koju sam pominjao gostima koji dolaze kod mene. Jednog dana sam je uslikao i tako smo došli na ideju da bi to moglo da bude korisno. Kada smo stavljali prvu tačku, nadali smo se da smo započeli koristan posao i da će Banjaluka dočekati sledeće proljeće sa više šahtova i manje oštećenja. Nadamo se da ne gubimo vrijeme. Prije svega, zato što nismo plaćeni za ovo već od srca želimo da pomognemo ljudima koji naš grad čine čistim, lijepim i sigurnim da on bude još ljepši i da im olakšamo posao i ubrzamo sanaciju spornih lokacija. Čak i da nijedna rupa ne bude zakrpljena, ova akcija imaće koristi. Društvene mreže biće korišćene za još nešto osim za promociju lokala, hostesa i pića, a mi ćemo barem znati na kojim lokacijama treba da se krećemo sa više pažnje. Sramota je da ljudi u najvećem gradu u Republici Srpskoj ispred biblioteke lome noge zbog rupa u asfaltu - kaže Grujić.

Na izradi sajta i na održavanju najviše je, kako kaže Grujić, bio angažovan Nemanja Krecelj, a član tima je i Milko Grmuša. Sajt, inače, funkcioniše tako da građani sami prijave lokaciju oštećenja na asfaltu, unesu adresu, opišu problem i postave sliku. Ekipa sa sajta to provjeri te odobri lokaciju na mapi.

- Imamo i grupu na Fejsbuku, a posjeta sajtu prilično varira. Kada, kao ovako, izađe neka informacija o sajtu, isti dan bude prijavljeno i više od deset novih oštećenja. Tada poraste i posjeta na Fejsbuku. Za sada imamo 106 verifikovanih rupa. Neke smo "obrisali" jer su sanirane, a, nažalost, ne znamo da li je to efekat rada našeg sajta ili su rupe, jednostavno, predugo bile na putu.

Podrška grada

Što se tiče saradnje sa gradom, bili smo gosti u jednoj od TV emisija, u kojoj su bili i predstavnici gradske uprave. Iz izjava predstavnika grada shvatili smo da u Administrativnoj službi nemaju ništa protiv naše ideje i da im se sviđa. Mi im olakšavamo posao. Međutim, konkretnih kontakata nije bilo. Možda bi mogla da se napravi neka saradnja sa osiguravajućim društvima, jer i njima je cilj da bude što manje oštećenja na putevima - kaže Grujić.

Ekipa koja uređuje sajt naglašava da im nikako nije cilj da bilo koga omalovažavaju ili da rade tuđi posao, a smatraju da bi bilo korisno da svaki grad u BiH ima ovakvu mapu.

- Svjesni smo da nema dovoljno novca, da je kriza i da je teško locirati sve rupe. Zato ne želimo nikome da "otimamo posao" već da svi solidarno pomognemo da naš grad bude ljepši i sigurniji.

Pressrs.ba/Frontal