Uobičajena je praksa da se podvuče crta pod rezultate prve godine rada, da se ocijene dometi, smjer, uspjesi i promašaji državne vlade u cjelini, ali i svakog ministra ponaosob.

Ocjenu jednogodišnjeg rada državnih ministara i Savjeta ministara BiH u cjelini prepustili smo vodećim novinarima i urednicima najutjecajnijih medija u BiH. U našoj anketi sudjelovalo je deset novinara i urednika, koji su prvu godinu rada državne vlade i njenih ministara ocjenjivali numerički, u rasponu od 1 do 5, rukovodeći se principom kompariranja predizbornih obećanja i postizborne realizacije. Iz ankete su izostavljena dva ministarstva - sigurnosti i odbrane - u kojima su nedavno napravljene kadrovske promjene.

Većina anketiranih novinara smatra da je jednogodišnji rezultat rada Savjeta ministara BiH krajnje skroman: nije načinjen ni milimetarski progres prema Evropskoj uniji i NATO alijansi; nije uspostavljena čvršća suradnja sa susjednim državama, u prvom redu s Hrvatskom i Srbijom; nije prekinuta praksa olakog zaduživanja države radi izmirenja rastuće budžetske potrošnje; nije popravljen ukupni ekonomski i politički ambijent za privlačenje stranih investicija; nije poboljšan međunarodni kreditni rejting države itd.

Na drugoj strani, lista uspjeha Savjeta ministara BiH u prvoj godini mandata neuporedivo je kraća. Kao glavni uspjeh anketirani novinari navode činjenicu da je budžet državnih institucija BiH, iako umanjen, po prvi put usvojen u zakonom predviđenom roku i da su s Hrvatskom ispregovarani ključni elementi trgovinske saradnje po novim pravilima koja će stupiti na snagu sredinom godine, kada Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije.

Uspjehom se smatra i činjenica da je Savjet ministara BiH, za naše političke uvjete, radilo prilično skladno, bez ozbiljnijih trzavica, podjela i afera, što se najvećim dijelom pripisuje diplomatskom talentu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Vjekoslava Bevande.

Za prvu godina rada, Savjet ministara BiH u cjelini dobio je prosječnu ocjenu 2,4, no tri ministra, Damir Ljubić, Bariša Čolak i Nikola Špirić, prema mišljenju anketiranih novinara nisu zaslužila prolaznu ocjenu. Najlošiju prosječnu ocjenu (1,8) dobio je ministar Damir Ljubić, koji predvodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Anketirani novinari nisu mogli navesti niti jednu konkretnu akciju, projekat ili inicijativu koju je u protekloj godine pokrenuo ministar Damir Ljubić.

Prolazni ocjenu nije dobio ni ministar pravde Bariša Čolak (prosječna ocjena 1,9), kao ni ministar finansija i trezora Nikola Špirić (prosječna ocjena 1,9). Ministru Čolaku zamjera se izostanak inicijative i nedovoljno prisustvo u javnosti, dok se ministru Špiriću spočitava pretjerano prisustvo u javnosti i istupi sa stranačke umjesto s ministarske pozicije.

Na drugoj strani, najvišu ocjenu (prosjek 3,3) za jednogodišnji rad dobio je ministar ekonomskih odnosa i trgovine Mirko Šarović, prvenstveno zbog činjenice da je uspio privesti kraju pregovore s Hrvatskom oko primjene novog trgovinskog režima.

Nakon Šarovića, najvišu ocjenu (prosjek 3,1) dobio je predsjedavajući Vjekoslav Bevanda, u čije zasluge spada budžetska konsolidacija državnih institucija i pregovori s međunarodnim monetarnim fondom oko novog kreditnog aranžmana.

Jednogodišnji rad ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije ocijenjen je u dosta širokom rasponu od 1 do 4, pri čemu je zanimljiva činjenica da su tri anketirana novinara Lagumdžiji dodijelila „čistu jedinicu“, jednako kao i njegovom stranačkom kolegi Damiru Hadžiću, koji predvodi Ministarstvo saobraćaja i komunikacija. Kad se sve zbroji, prosječna ocjena rada Zlatka Lagumdžije iznosi 2,2, a prosječna ocjena rada Damira Hadžića 2,4.

Nezavisne/Frontal