Ipak, zbog razumijevanja privrednika iz Hrvatske i nadležnih tijela iz Brisela, BiH ima dodatnih šest mjeseci za usklađivanje svog zakonodavstva sa evropskim normama kako bi se bar dijelom ublažile posljedice i neminovni gubici bh. privrede. Procjenjuje se da će gubici bh. privrede nakon ulaska Hrvatske u EU iznositi preko 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura).

Nakon brojnih apela iz Spoljnotrgovinske komore da se ubrza ispunjenje uslova za izvoz bh. proizvoda u EU kada Hrvatska postane dio evropske porodice načinjeni su mali pomaci. Krajem prošle godine Institut BiH za akreditovanje (BATA) potpisao je sporazum s Evropskim institutom za akreditaciju, što će skratiti vrijeme akreditacije domaćih proizvoda, ali i uštedjeti novac proizvođačima, kaže Senad Hromić, direktor Euro info korespodentnog centra (EICC) Spoljnotrgovinske komore BiH.

„Što u suštini za naše privrednike znači da će sada bh. laboratorije koje je akreditovao Institut izdavati validne certifikate, odnosno ispitne rezultate, koji će pratiti naše proizvode. Drugim riječima, za određene proizvode koji budu ispitani u našim akreditovanim laboratorijama neće biti potrebe da šalju svoje proizvode u Hrvatsku ili u neke druge države članice EU da bi dobili ispitne rezultate i tek ih onda izvezli“, navodi Hromić.  

Slijedeći korak je usklađivanje zakonske regulative BiH s evropskim zakonodavstvom, napominje ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.

„Mi smo dobili na vremenu šest mjeseci, tako da ćemo nastojati da što bolje pripremimo privredu vezano za primjenu standarda. I to radimo mi u Spoljnotrgovinskoj komori kada su u pitanju industrijski proizvodi, a od ove godine krećemo u finalizaciju vezano za posao primjene standarda u oblasti proizvoda biljnog i animalnog porijekla. To je i najkritičnija grupa proizvoda - mlijeko, meso, jaja, med i konditorski proizvodi, tako da ćemo nastojati da što više pripremimo naše izvoznike da mogu svoje proizvode i dalje plasirati na tržište Hrvatske i EU“, ističe on.

Najveći problem ostaje i dalje mali broj graničnih prelaza određenih za prelazak bh. proizvoda na tržište EU. Trenutno su predviđena dva prelaza, a to su Gradiška i Bijača, što onemogućava izvoz svježih proizvoda, kaže Hasić.

BiH je prošlu godinu gotovo izgubila kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva sa EU, pa i u oblasti izvoza, zbog političkih previranja i rekonstrukcije vlasti. Malo toga je urađeno na državnom nivou da se BiH pripremi za ulazak susjeda u EU. No, parlamentarna Komisija za evropske integracije nastoji nadoknaditi propušteno, kaže Halid Genjac, predsjedavajući komisije.

U martu mjesecu ove godine najavljen je dolazak evropske inspekcije koja će provjeravati standarde bh. proizvoda. U Spoljnotrgovinskoj komori kažu kako su proizvođači već primijenili evropske standarde, a na nadležnim organima je da ih podrže i daju im tehničku podršku kako bi se izvoz bh. proizvoda nastavio i nakon 1. jula ove godine.

(Radio SE/Frontal)