Bramerc je istakao da su dokazi sažeti na 1.300 stranica bili dovoljni da hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač budu osuđeni i najavio da je Haško tužilaštvo spremno da pomogne domaćem pravosuđu u daljim istragama u vezi sa "Olujom" tako što će mu ustupiti informacije iz svojih baza podataka.

"Činjenica da je žalbenu presudu donio minimalan broj sudija koji je potreban za većinu, kao i da je ona bila propraćena jakim izdvojenim mišljenjima, vjerovatno je doprinijela negativnoj percepciji kod mnogih u Srbiji", rekao je Bramerc za "Večernje novosti".

Bramerc je naglasio da su razlozi zbog kojih sada u javnosti komentariše ovu presudu to što je htio da uvaži patnje žrtava, zatim neobične okolnosti presude, a naročito oštar ton i sadržaj dva izdvojena mišljenja članova sudskog vijeća. Razloge je i taj, dodao je on, što želi da podstakne domaće pravosudne organe da nastave istrage i gonjenje zločina počinjenih prije i poslije akcije "Oluja".

On smatra da na presudama Gotovini i Markaču međunarodna pravda nije pokazala slabosti, ali da je reakcija javnosti pokazala da postoji jaz između postupka odlučivanja i presude s jedne strane i načina na koji ih razumiju zajednica i žrtve, i spoljni faktori, s druge strane.

"Zato bi bila korisna detaljnija konačna presuda koja bi se bavila nekim od pitanja na koja su ukazale sudije u izdvojenim mišljenjima", rekao je Bramerc.

On je naveo da njegova kancelarija može da pokrene postupak za preispitivanje presude Gotovini i Markaču u roku od godinu dana od konačne presude, ali da je to vanredni postupak koji treba da zadovolji stroge uslove.

"Zahtjev za preispitivanje biće odobren samo ukoliko imamo dokaze za nove činjenice s kojima stranke nisu bile upoznate tokom postupka, a koje smo se potrudili da pronađemo, i koje mogu značajno da utiču na presudu", rekao je Bramerc.

Odgovarajući na pitanje koje mjere bi mogle da se preduzmu da bi se ojačao sistem međunarodne pravde, Bramerc je istakao da su izdvojena mišljenja sudija postavila određeni broj pitanja koja se tiču i potrebe da se uspostavi dosljedan standard žalbene provjere i da se u cijelosti ocjenjuje prihvaćeni dokazni materijal.

"Oni koji se bave međunarodnom pravdom ne bi trebalo da se ustručavaju od otvorene diskusije o tim pitanjima", rekao je Bramerc.

Srna/Frontal