To je osnovni cilj, a njegove sastavne komponente jesu sadržane u sljedećim funkcijama Cidea-e:

-       Strateško planiranje i implementacija razvojnih programa i projekata u Banjaluci;

-       Priprema i implementacija projekata za finansiranje iz strukturnih fondova Evropske Unije;

-       Izgradnja jakog i uspješnog privatnog sektora malih i srednjih preduzeća;

-       Promocija poslovanja, trgovine, ulaganja, komercijalnih i drugih ekonomskih odnosa Banjaluke;

-       Obezbjeđenje  pravnih, tehničkih, tehnoloških i ekonomskih izvora pomoći gradu Banjaluci, kako bi se dostigli evropski standardi, na način da se potpomažu kooperacije i ekonomske integracije sa susjednim regijama;

-       Povećanje i podrška kvalitetu i integritetu, konkurentskoj sposobnosti u poslovnom okruženju Banjaluke, a sve u cilju privlačenja domaćih i stranih donatora i investitora;

-       Organizovanje i vođenje profesionalnog obučavanja MSP i poslovnih ljudi: omogućavanje razmjene poslovnih informacija i obrazovanja; podržavanje transfera tehnologije i specijalističkog  znanja;

-       Podržavanje osnivanja razvojnih ekonomskih centara i ostalih instrumenata ekonomskog razvoja i poslovnih servisa.(Izvor: sajtGradske razvojne agencije Banja Luka).

Ovo je osnovni okvir kad pričamo o Cidei. Stvari su jasne:građani Banje Luke svojim novcem finansiraju ovu gradsku agenciju zato da bi ona poboljšala privredno stanje u ovom gradu. To je njena osnovna misija i razlog njenog postojanja.

Koliko građani Banje Luke troše na Cideu? Koji su konkretni efekti koje je Cidea do sad ostvarila? Šta su građani dobili? Koliko je unaprijeđena privreda Banje Luke? Ovo su osnovna pitanja kad pričamo o Cidei, njenim aktivnostima i opravdanosti njenog postojanja.

Analiziraćemo period 2008-2012, odnosno fokusiraćemo se na budžete Grada u tom periodu, kako bismo se upoznali sa dinamikom rasta finansijskih sredstava koja su Cidei raspoređivana iz gradskog budžeta, kao i sa efektima koje je Cidea produkovala kad su u pitanju njeni osnovni ciljevi.

Statistika rasta budžetskih izdvajanja

Budžetom Grada Banja Luka iz 2008. godine za Cideu je bilo predviđeno i raspoređeno ukupno 986.200 KM. Budžetom iz 2012. godine za Cideu je predviđeno 2.033.060 KM.Dakle, u odnosnom periodu budžet Gradske razvojne agencije povećan je za više od 100%.

U istom periodu, ukupan budžet Grada smanjen je za 24 miliona KM, odnosno za 15%. Da podsjetimo, budžet Grada Banja Luka 2008. iznosio je 163.009.000 KM, a ove godine on iznosi 139.670.000 KM. Prema tome, efekti ekonomske krize koji su očigledno uticali na pad prihoda u gradskom budžetu definitivno nisu ostavili posljedice po budžet Gradske razvojne agencije. Njen budžet je danas duplo veći nego što je bio 2008. godine.

Prema riječima gospođe Nevene Blagojević-Prodić, šefice Odsjeka za odnose s javnošću u Administrativnoj službi Grada Banja Luka, na području grada je od početka ove godine pa do kraja maja mjeseca zatvoreno ukupno 299 trgovinskih i ugostiteljskih radnji (pogledaj izvor). Dakle, u pitanju su oficijelni podaci gradskih vlasti. Oficijelni podaci takođe svjedoče da je tokom prethodne, 2011. godine u Banja Luci izdato 616 odobrenja za rad trgovinskih i ugostiteljskih radnji. Međutim, u istoj godini prestalo je da radi 716 obveznika.

Jednu stvar treba imati na umu kad se govori o prestanku rada privatnih preduzetnika. Naime, zvanični podaci i realno stanje po tom pitanju nikad se ne poklapaju. Riječ je o tome da je procedura zatvaranja, odnosno likvidiranja privatne djelatnosti čak i teža, sporija i komplikovanija od one koja se tiče pokretanja privatne preduzetničke djelatnosti. Prema tome, jasno je da je broj onih koji su praktično ugasili neku svoju privatnu preduzetničku aktivnost mnogo veći od onoga iskazanog u zvaničnim statistikama.

Prema podacima Poreske uprave RS, u periodu od 01.01.2012. do 15.10.2012. godine na području Banjaluke registrovano je ukupno 308 poreskih obveznika – pravnih lica i 503 poreska obveznika – preduzetnika, dok je istovremeno odjavljeno ukupno 39 poreskih obveznika – pravnih lica i 262 poreska obveznika – preduzetnika.

• U 2011. godini na području Banjaluke registrovana su ukupno 373 poreska obveznika – pravna lica i 544 poreska obveznika – preduzetnika, dok je istovremeno odjavljeno ukupno 47 poreskih obveznika – pravnih lica i 425 poreskih obveznika – preduzetnika.

• U 2010. godini na području Banjaluke registrovana su ukupno 362 poreska obveznika – pravna lica i 616 poreskih obveznika – preduzetnika, dok je istovremeno odjavljen ukupno 61 poreski obveznik – pravno lice i 384 poreska obveznika – preduzetnika.

• U 2009. godini na području Banjaluke registrovano je ukupno 378 poreskih obveznika – pravnih lica i 588 poreska obveznika – preduzetnika, dok je istovremeno odjavljeno ukupno 105 poreskih obveznika – pravnih lica i 426 poreskih obveznika – preduzetnika.

• U 2008. godini na području Banjaluke registrovana su ukupno 429 poreska obveznika – pravna lica i 766 poreskih obveznika – preduzetnika, dok je istovremeno odjavljeno ukupno 43 poreskih obveznika – pravnih lica i 361 poreski obveznik – preduzetnik.

Kad već pričamo o trgovinskim radnjama a koje jesu dio mozaika koji se odnosi na mala i srednja preduzeća  koje jesu u zvaničnom fokusu interesovanja Gradske razvojne agencije, onda treba citirati i izjavu gospodina Bogdana Marjanovića, predsjednika banjolučke Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji, koji je izjavio da je krajem 2008. godine u Banjoj Luci poslovalo oko 1.100 samostalnih trgovinskih radnji, dok ih je polovinom 2011. godine poslovalo oko 600 (pogledaj izvor). Prema tome, jasno je da je u periodu 2008-2011. skoro za 100% smanjen broj samostalnih trgovinskih radnji u Banjoj Luci (koje, uzgred, čine većinu privatnih firmi u ovom gradu), dok je u istom periodu budžet Gradske razvojne agencije sa 986.200 KM povećan na 2.275.800 KM, odnosno za 1.289.600 KM ili za 130%.

Postoje i drugi indikatori koji nedvosmisleno ukazuju na pad privredne aktivnosti u Banjoj Luci i oni su sadržani upravo u samim gradskim budžetima. Naime, 2008. godine prihodi gradskog budžeta po osnovu poreza na lična primanja lica koja samostalno obavljaju privrednu i poslovnu djelatnost iznosili su 80.000 KM.Po istom osnovu, 2012. godine se očekuje u gradski budžet priliv od svega 15.000 KM, što predstavlja pad od 530%. Takođe, 2008. godine u budžet Grada slilo se 4.050.000 KM po osnovu komunalne takse na isticanje firme, dok je 2011. godine po isto osnovu dio gradskih prihoda postalo 4.150.000 KM, što predstavlja neznatnu povišicu, koja vrlo brzo postaje minus kad odbijemo inflaciju koja se desila u odnosnom periodu.

„Rad Gradske razvojne agencije aktivno pratimo tokom predlaganja i usvajanja budžeta Grada Banja Luka, kao i kroz izvještaje o radu iste. Šta možemo da kažemo o radu Agencije koja je na zadnjim stranicama budžeta Grada i koja godinama ni ona skromna izdvajanja ne utroši na razvoj malih ili srednjih preduzeća? Primjera radi, za  2011. god utrošeno je 71% od planiranog , a za 2012 je planirano oko  95% u odnosu na 2011. god. Međutim, slabi rezultati rada Agencije zasnivaju se na dvije ključne stvari. Prvo: Osnovni razlog postojanja Agencije su zaposleni u njoj. Primjer, od ukupno izdvojenih sredstava od strane budžeta Grada , koja su više nego skromna (oko 1,44% ukupnog budžeta), 32% ide za finansiranje razvoja preduzeća, a 68% za plate zaposlenih i režijske troškove Agencije. Drugo: Tačno je da su konkursi za dodjelu sredstava dostupni javnosti. Međutim, prilikom apliciranja za sredstva potrebno je toliko papirologije, a naročito potvrda o izmirenju raznoraznih poreskih obaveza (oko 16), a samo jedan dokumenat da subjekt postoji i obavlja određenu privrednu djelatnost. Trgovina i ugostiteljstvo nemaju prava apliciranja.To je i bio razlog da  nekoliko godina unazad Agencija nije imala ni 30% aplikanata. Shodno tome i sredstva u budžetu su se smanjivala. Ne samo da nije došlo do povećanja stranih investitora u Banja Luci, nego ni domaće firme nisu sa sredstvima Agencije napravile pomak“, kaže Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije trgovinskih preduzetnika Banjaluka.

(Ovo je prvi dio priče nastale u okviru Frontal projekta"Analiza budžeta opština u RS – načini donošenja, realizacije i opravdanosti". Drugi dio teksta o CIDEI slijedi za par dana, a pošto su pojedine priče nastale u periodu jesen/zima 2012. unaprijed se ograđujemo od potencijalno zastarjelih podataka)