Isto toliko poskupjela su i jaja, pa je prije dvije godine za „tablu“ od 30 komada bilo potrebno izdvojiti oko 6,6, a sada devet maraka.
Ako uzmemo u obzir da u prodavnici kupujemo skoro svakodnevno samo šest osnovnih namirnica, koje svaka porodica najčešće koristi, i to jedan hljeb, litar ulja, litar mlijeka, 250 g maslaca, kilogram brašna i osam jaja, doći ćemo do podatka da mjesečno potrošimo 420 KM samo na ove najosnovnije proizvode.
Da je hrana sve skuplja, potvrđuje i analiza cijena osnovnih namirnica, koju svaki mjesec radi Ministarstvo trgovine FBiH, prema kojoj je u novembru ove godine ulje prosječno koštalo 3,3 KM.
Dvije godine ranije litar ulja je koštao 2,07 KM, što pokazuje da je cijena ove osnovne namirnice skočila za čak 60 odsto.
Pored ulja, u BiH u novembru je poskupio i maslac, koji sada u FBiH košta 4,08, a u RS 3,7 KM za pakovanje od 250 grama, što znači da jedan kilogram dostiže cijenu i do 16 maraka.
Cijene hljeba, brašna i mlijeka u BiH stagnirale su u novembru ove godine u odnosu na prethodni mjesec, pa je kilogram hljeba koštao 2,46 u Federaciji BiH, a 2,17 KM u Republici Srpskoj.
Nije se mijenjala ni cijena brašna tip 500, koje u FBiH košta 1,16 KM, a u RS 1,19 KM.
Litar mlijeka koštao je u novembru u Federaciji BiH 1,50 KM, u odnosu na 1,49 KM u oktobru, dok je u RS njegova cijena bila 1,49 KM u odnosu na 1,50 prethodni mjesec.

Gordana Bulić, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja potrošača BiH, kazala je da, iako cijene ulja variraju u zavisnosti od proizvođača, neka prosječna cijena trenutno iznosi od 3,2 do 3,3 KM po litru.
„Poskupljenje ulja je veliki udar na budžet jedne porodice jer jedno domaćinstvo mjesečno potroši oko pet litara ulja, znači samo za ulje mjesečno izdvojimo oko 17 KM. Evidentno je da potrošači kupuju sve manje i manje i da kupuju samo najjeftinije namirnice, jer sada u prodavnici za 50 maraka možeš kupiti dvije kese proizvoda koje ćeš potrošiti za dva dana“, navela je Bulićeva.
Ona je kazala da se takođe u posljednje vrijeme može primijetiti da se ulje pakuje u manja pakovanja, od 0,9 litara, a cijene ostaju iste, pa kupci imaju osjećaj da nije ni došlo do poskupljenja.
„Iako je proizvodnja drugih, manjih boca za ulje skupa, proizvođačima se i to isplati, jer potrošač često kupuje to ulje, rukovodeći se cijenom, i ne obraćajući pažnju na količinu. Tako kupimo manje ulja za iste pare“, upozorila je Bulićeva.

Nezavisne/Frontal