• Nedostatak efikasnih alata za identifikaciju AI-generisane dezinformacije stvara ozbiljne posljedice za integritet izbora i demokratiju.
• Potrebni su napori da se razviju efikasni mehanizmi za zaštitu izbornog integriteta i suzbijanje dezinformacija.

Zašto bi nas trebali zanimati izbori u Slovačkoj 2024. godine? Tokom izbornog perioda u Slovačkoj, generativne AI tehnologije, posebno deepfake-ovi – takozvani AI fake, odigrali su značajnu ulogu u oblikovanju političkih narativa i predstavljali izazov integritetu izbornog procesa.

Upotreba generativnih, deepfake audio snimka slovačkih političara koji raspravljaju o namještanju izbora pojavila se kao prominentan primjer ovog problema. Ti snimci su objavljeni tokom kritičnog predizbornog perioda, iskorištavajući rupe u politikama društvenih medijskih platformi i stvarajući lažne narative koji su bili teški za mnoge zainteresovane strane. Incident je istakao složenost i izazove identifikacije i borbe protiv dezinformacija generisanih AI-jem.

Kako je izvijestio Wired, dva dana prije izbora u Slovačkoj, na Facebooku je objavljen audio zapis. Na njemu su bila dva glasa: navodno, Michal Šimečka, koji vodi liberalnu stranku Progresivna Slovačka, i Monika Tódová iz dnevnog lista Denník N. Činilo se da raspravljaju kako manipulirati izbore, djelomice kupovinom glasova od marginalizirane romske manjine u zemlji. Šimečka i Denník N odmah su odbacili audio zapis kao lažan. Odjel za provjeru činjenica agencije AFP rekao je da audio pokazuje znakove manipulacije pomoću AI-ja. No, snimka je objavljena tokom 48-satne izvorne tišine prije otvaranja birališta, tokom koje su medijske agencije i političari trebali šutjeti prema slovačkim izbornim pravilima, što znači da je bilo teško široko opovrgnuti post. Zato što je post bio audio zapis, iskoristio je rupu u politici manipuliranog sadržaja Meta platforme, koja propisuje da se protivi njezinim pravilima samo lažiranim videozapisima – gdje je osoba izmijenjena da izgovara riječi koje nikada nije rekla.

Ova situacija poslužila je kao test slučaj za Digitalni servisni zakon EU-a, koji je usmjeren na borbu protiv online dezinformacija, jer uprkos pokušajima platformi društvenih mreža poput Facebooka da dodaju provjeru činjenica, bilo je previše zahtjevno. A ovo je izborna godina u nekoliko zemalja svijeta, što je dodatna prilika za haos. Dokazi idu na stranu toga da nismo dovoljno pripremljeni kao društvo za ovakve situacije i AI fake.

Dodatno, Instagram je u martu 2024. uveo pravilo da je default postavka na Ig to da se ne vidi politički sadržaj, pa onda korisnici moraju posebno namjestiti postavke, što je zapravo više išlo na stranu toga da se cenzuriše kvalitetan i analitički sadržaj koji je društveno angažiran i ima političku konotaciju.

Stručnjaci koji su pokušali da opovrgnu taj sadržaj kreiran putem AI tehnologije nisu mogli direktno reći da je taj sadržaj lažan, uglavnom zbog toga koliko je teško pokušati opovrgnuti generativne ili bolje rečeno audio zapise koji su kreirani pomoću alata za generativnu vještačku inteligenciju. Zbog toga su stručnjaci izrazili zabrinutost da su potrebne jače mere kako bi se spriječilo širenje takvog sadržaja.

Sa razvojem OpenAI alata Voice Engine, ovi strahovi postaju jači jer će na osnovu svega 15 sekundi snimke nečijeg glasa biti moguće klonirati glas i praviti lažne izjave.

Jer istina je da u ovom trenutku nema toliko mnogo pouzdanih alata za ljude poput provjeravača činjenica – factcheckere ili druge zainteresovane strane na izborima da mogu identifikovati da li je audio zapis zapravo AI fake, kreiran pomoću generativnog AI alata ili ga je zapravo izgovorio političar.

No ovo ima još jednu stranu – to takođe omogućava političarima da prođu nekažnjeno jer lako mogu izbjeći odgovornost za svoje govore ako budu uhvaćeni da nešto kažu.

Dakle, kako tehnologija AI-a nastavlja da napreduje, postaje sve važnije da vlade, tehnološke kompanije i civilno društvo sarađuju i zaista vrijeme je da vide kako mogu razviti efikasne alate za zaštitu integriteta izbora i demokratije protiv razorne moći dezinformacija i drugih oblika AI-generisane dezinformacije.

Izvor: naukagovori.ba