Ova, inače rekordna cifra, nastavak je višegodišnjeg trenda rasta cijena bankarskih naknada.

U isto vrijeme raste i njihov broj, pa se klijenti često pitaju šta tačno plaćaju kada uđu u neizbježan poslovni odnos sa bankarima.

Koliko plaćaju za osnovnu uslugu banke – vođenje tekućeg računa, sagovornicima koje smo pitali trebalo je vremena da se prisjete.

Marka po marka i banke u Srpskoj inkasirale su prošle godine, samo po ovom osnovu, rekordnih 165.5 miliona maraka. Lijepa suma čiji se iznos svake godine povećava za od sedam do gotovo 20 miliona maraka. Prema podacima Agencije za bankarstvo, banke su od naknada 2016. godine zaradile 80.08 milona maraka. Dakle duplo manje nego prošle godine.

- Naknade imaju trend rasta zadnje dvije tri godine iz prostog razloga što se na taj način obezbjeđuje jedan siguran prihod bankama, koji očuvava njihovu dobit, a da nije izložen fluktuacijama kreditne aktivnosti - rekao je Predrag Mlinarević sa Ekonomskog fakulteta iz Istočnog Sarajeva.

Baknari kažu rast jeste primjetan i nastaviće se sve dok rastu vezani troškovi. Klijentima zato svjetuju – digitalne transakcije i do pet puta su jeftinije od papirnih platnih naloga.

- Imamo taj rast troškova pogotovo ukoliko govorimo o gotovinskim transakcijama na šalterima banaka. To značajno povećava troškove u kontekstu manipulacije gotovinom, osiguranja i transporta govotine i slično - kaže direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

I u Agenciji za bankarstvo navode – cijene jesu rasle, najviše 2021. i 2022. godine. To je jedan od razloga rekordne zarade od naknada. Drugi je, kaže Srđan Šuput, rekordan broj transakcija i rast privredne aktivnosti.

- Gledajući 2023. godinu, nije došlo do poskupljenja naknada u značajnijoj mjeri, ali je taj prihod rastao zbog rasta obima transakcija preko naših banaka - dodao je direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.

Da bi klijentima banaka olakšala kretanje kroz šumu proizvoda i naknada, Agencija je prije nekoliko godina formirala registar. Riječ je o čak 80 bankarskih naknada, svih osam banaka u Srpskoj. Ogroman broj cifara u sistemu koji vrlo jednostavno daje uporedne podatke. Tako klijenti mogu da odaberu drugu, ako sa svojom bankom više nisu u ljubavi. Ali, rijetko to čine.

Ali, razlike ne postoje jedino kod otvaranja tekućeg računa. Samo je ono besplatno kod svih. Već njegovo vođenje može da košta od pola do gotovo pet maraka. Ne treba spominjati da neke banke naplaćuju, čak cijelu marku, uvid u stanje na računu na sopstvenom bankomatu, a minus po tekućem računu košta od devet do nevjerovatnih 16 i po odsto.

Dakle, nisu sve iste i nije svejedno. Јer sam registar, na slobodnom tržištu, predstavlja jedini alat koji banke može natjerati da cijene naknada snize. Ali to je alat o čijem korištenju odlučuje svaki klijent za sebe.

Izvor: rtrs.tv