Zahvaljujući očaravajućem pejzažu, političkoj stabilnosti i neuporedivom standardu života, Švajcarska se konstantno rangira među najpoželjnijim mjestima za život u svijetu.

Sa visokim prihodima, vrhunskom zdravstvenom zaštitom i obrazovanjem, kao i razvijenom kulturnom i sportskom scenom, biti bogat u Švajcarskoj znači više od bogatstva – radi se o prihvatanju izuzetnog načina života.

Ako razmišljate o preseljenju ili istraživanju Švajcarske, evo šta znači biti bogat u Švajcarskoj.

Mješavina luksuza i avantura

Biti bogat u Švajcarskoj je jednako povezano sa pejzažima i kulturom.

Bilo da skijate u Verbijeru, ručate u Cirihu ili ljeti idete na rafting u dolinu  Engadin, zemlja nudi neuporedivu mješavinu luksuza i avantura na otvorenom.

U posljednje dvije godine na sajtu Numbeo, Švajcarska je konstantno rangirana među top 10 najviše pretraživanih zemalja u koju ljudi sanjaju da se presele ili je posjete.

U SAD je ova zemlja od devet miliona ljudi u 41.000 kvadratnih kilometara planina, jezera, leda i rijeka – bila 16. najviše pretraživana destinacija.

Prema izboru čitalaca časopisa „Condé Nast Traveler 2024“, Švajcarska je na 13. mjestu na listi najboljih zemalja u svijetu.

Poznati ski resorti, rijeke i kultura

Naravno, njeni svjetski poznati ski resorti i luksuzni alpski način života Verbijer, Davos i Cermat – govore sami za sebe.

Međutim, Švajcarska nudi mnogo više od zimskih sportova. Mnoge doline se mogu pohvaliti razvijenim letnjim avanturističkim sezonama. Naprimjer, dolina Engadina u Saint Moritzu nudi razne aktivnosti, uključujući rafting klase 4 kroz klisuru Giarsun.

Cirih, poznat po svojoj progresivnoj kulturi, i dalje je omiljen među čitaocima, sa dinamičnim muzičkim i umjetničkim scenama, kao i arhitektonskim znamenitostima Korbizijea (Le Corbusier), Santjaga Kalatrave (Santiago Calatrava) i Šigere Bana (Shigeru Ban).

Pored svojih pejzaža, Švajcarska igra ključnu ulogu u vodenim sistemima Evrope, držeći šest posto slatkovodnih rezervi.

Švajcarske Alpe su izvor velikih rijeka, Rhine i Rhone.

Zemlja takođe ima bogatu kulturu kupanja na otvorenom, duboko ukorijenjenu u tradiciji.

U Baselu, naprimjer, svake godine u augustu hiljade ljudi zajedno plivaju niz Rajnu na godišnjem događaju „Basler Rheinschwimmen“.

U međuvremenu, u Bernu, plivanje u rijeci Aare prepoznaje se kao zvanični dio švajcarskih živih tradicija.

Dalje, Condé Nast Traveler je uvrstio Genevu među 25 najboljih destinacija za posetu 2025. godine.

Najvažniji događaji uključuju Sailing Grand Prix (jedrenje) na Ženevskom jezeru od 21. do 25. septembra. Kao i Evropsko prvenstvo u fudbalu za žene, koje će biti održano na stadionima širom zemlje od 2. do 27. jula.

Kvalitet života

Biti bogat u Švajcarskoj znači živjeti kvalitetan život. Švajcarska je posljednje dvije godine (2023. i 2024.) bila na vrhu liste najboljih zemalja prema USA Today, što je dokaz njenog izuzetnog kvaliteta života.

Poznata po svojoj neutralnosti, Švajcarska je takođe jedna od najprosperitetnijih zemalja u svijetu.

Ima jedan od najviših BDP-a po stanovniku i više dobitnika Nobelove nagrade nego bilo koja druga zemlja.

USA Today rangira kvalitet života u Švajcarskoj kao treći najbolji u svijetu, prepoznajući njen izvanredan javni zdravstveni i obrazovni sistem, snažnu ekonomsku i političku stabilnost, kao i porodičnu orijentisanost.

Zemlja takođe postiže visoke rezultate u pogledu otvorenosti za poslovanje. To odražava njenu dobro razvijenu infrastrukturu i otvorenost prema inovacijama.

OECD indeks boljeg života pokazuje da Švajcarska premašuje prosjek u prihodima, zaposlenju, obrazovanju, zdravlju, kvalitetu životne sredine, socijalnim vezama, sigurnosti i zadovoljstvu životom.

Kada su upitani da ocijene zadovoljstvo životom, Švajcarci su dali prosječnu ocjenu 7,5. To je viša ocjena od OECD prosjeka od 6,7.

Prosječna godišnja plata u Švajcarskoj

Statistička agencija EU – Eurostat, svrstava Švajcarsku kao evropsku zemlju sa najvišim prosječnim godišnjim prihodom koji iznosi 93.400 dolara (85.582 evra).

Podaci Eurostata pokazuju i da je evropski prosjek oko 31.000 dolara (28.217 evra). Prosječni godišnji prihod u Bugarskoj, koji je najniži u bilo kojoj zemlji EU, nešto je veći od 10.000 dolara (9.355 evra).

OECD rangira prosječan prihod u Švajcarskoj nešto niže nego Eurostat, 64.824 dolara po osobi. Ali je to i dalje znatno više od OECD prosjeka koji iznosi 49.165 dolara. Švajcarsku to čini jednom od najbolje rangiranih.

Na nivou domaćinstava, prosječan neto prilagođeni raspoloživi prihod po stanovniku iznosi 39.697 dolara godišnje – OECD prosjek je 30.490 dolara godišnje.

Oko 80 posto ljudi u radnoj dobi ima posao, a tačno 0% ljudi radi prekovremeno (globalni prosjek je 10 posto).

Troškovi života

Mnoge evropske zemlje imaju niže troškove života u poređenju sa SAD, Velikom Britanijom i Francuskom, ali to nije slučaj sa Švajcarskom.

Kada se sagleda globalno, trošak života u Švajcarskoj je viši nego u mnogim drugim zemljama. Naprimjer, trošak života u Švajcarskoj je otprilike 67 posto viši nego u Francuskoj:

Švajcarska: 1.659 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Francuska: 1.200 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
SAD: 1.166 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Kanada: 1.023 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Italija: 905 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Grčka: 832 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Malta: 801 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Španija: 731 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Tajland: 650 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana;
Portugal: 592 dolara mjesečno za jednu osobu, bez zakupa stana.

Kada se u obzir uzme i rentanje, postaje jasno da je Švajcarska opet skuplja od mnogih svojih komšija, nudeći manje za dolar po kvadratnom metru.

Renta u Švajcarskoj je oko 125 posto viša nego renta u Francuskoj.

Zlatna viza

Švajcarski program „zlatne vize“ se razlikuje od drugih globalnih programa po tome što ne nudi mogućnost direktnog ulaganja u nekretnine ili druge investicione prilike.

Umjesto toga, aplikanti moraju da plaćaju između 300.000 i 1,2 miliona dolara godišnje kao porez. Kao protivuslugu, nosioci ove vize dobijaju početnu šestomjesečnu boravišnu dozvolu sa mogućnošću neograničenog obnavljanja.

Takođe, nosioci „zlatne vize“ u Švajcarskoj mogu uživati u putovanjima bez vize unutar Šengenskog prostora.

Švajcarska nije članica Evropske unije (EU), ali je dio Šengenskog prostora. To je zona od 27 evropskih zemalja koje su ukinule unutrašnje granične kontrole. Omogućena su putovanja bez pasoša među njima. Šengenski prostor obuhvata 23 zemlje u EU plus Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku.

Ostale zemlje EU – Irska, Rumunija, Bugarska i Kipar – imaju sopstvene granične aranžmane.

Prosječno bogatstvo

Izvještaj o globalnom bogatstvu za 2024., koji je pripremila Boston Consulting Group rangirao je odrasle osobe iz Švajcarske na prvom mjestu kada je analizirao koja zemlja ima najveće prosječno bogatstvo po osobi – sa neto iznosom od 709.612 dolara.

Poređenja radi, Sjedinjene Američke Države su na četvrtom mjestu sa 564.862 dolara po odrasloj osobi.

Međutim, kada se koristi medijalni prosjek, odrasle osobe iz Švajcarske dolaze na sedmo mjesto sa neto bogatstvom od 171.035 dolara.

SAD su rangirane kao zemlja sa najvećim brojem milijardera u svijetu, 26.000. Kina je druga sa 8.300. Njemačka je na trećem mjestu sa 3.300 milijardera.

Jasno je da Švajcarska nudi drugačiju perspektivu za Amerikance koji žele da se presele u inostranstvo u poređenju sa drugim evropskim zemljama. Skuplja je, ali s druge strane, ono što dobijate u zamjenu je: sigurno, politički stabilno, mirno okruženje, prosperitetnu ekonomiju sa pristupom vrhunskoj infrastrukturi, zdravstvenim i obrazovnim sistemima.

I iznad svega, tu su pejzaži, sportski događaji i dovoljno evropskih jezika i kultura za svakog.

Foto: Reuters

Alex Ledsom, saradnica Forbesa

Izvor: forbesaforbes.n1info.ba