Vijesti
Damir Arnaut: Dva člana Predsjedništva mogu uputiti zakon o državnoj imovini bez saglasnosti trećeg
Bivši zastupnik u državnom parlamentu, a danas ambasador BiH u Njemačkoj, pravni ekspert Damir Arnaut smatra da je upućivanje prijedloga zakona o državnoj imovini prvi konkretan korak koji je preduzet u pravcu provođenja odluke Ustavnog suda BiH.
Kako ističe u objavi na društvenim mrežama, svako odbijanje rješenja ovog pitanja u institucijama Bosne i Hercegovine predstavlja čin neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH, a svako ko insistira da državna imovina "pripada entitetima" ili da se radi o "entitetskoj nadležnosti" bez sumnje "na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda BiH".
"Naime, navedena odluka Ustavnog suda BiH eksplicitno drži da je regulisanje pravne materije koja se odnosi na državnu imovinu 'u skladu s članom I/1, članom III/3.b) i članom IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine, nadležnost Bosne i Hercegovine', da Ustav BiH daje 'ovlaštenja državi BiH odnosno Parlamentarnoj skupštini da regulira pitanje državne imovine,'da 'ovdje se radi o isključivoj nadležnosti BiH,' te da stoga postoji istinska nužnost a i pozitivna obaveza, da BiH ovo pitanje riješi što je prije moguće". Sve to je dodatno potvrđeno naknadnim odlukama Ustavnog suda na temu državne imovine i javnih dobara", navodi Arnaut.
Rijetke su, kaže, sudske odluke koje su u ovoj mjeri eksplicitne i detaljno obrazložene i koje su istovremeno donesene u tolikom broju predmeta. Odbijanje njihovog provođenja i njihovo istovremeno nepoštivanje ponavljanjem tvrdnji koje su pred Ustavnim sudom predočene, a od strane istog listom odbačene, je tretirano krivičnim zakonom BiH.
"To je pogotovo slučaj kada dolazi u formi ataka na inicijativu dva člana Predsjedništva BiH koja i formom i sadržajem ispunjava eksplicitnu naredbu Ustavnog suda BiH. Ustav BiH je jasan i po ovom pitanju – predlaganje zakona ne spada u kategoriju nadležnosti Predsjedništva BiH za koje je neophodan konsenzus. Kao i kod predlaganja Zakona o budžetu, imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i sličnih nadležnosti, dva člana Predsjedništva BiH mogu Parlamentarnoj skupštini BiH uputiti prijedlog ovog zakona bez saglasnosti trećeg", pojašnjava Arnaut.
Odnos aktera u državnom parlamentu prema ovom prijedlogu će, međutim, jasno pokazati ko se od poslanika i delegata angažuje na iznalaženju rješenja ovog pitanja, a ko odbija izvršiti odluku Ustavnog suda BiH.
"Iz parlamentarne i javne debate će, šta više, biti vidljivo ko tu odluku na drugi način ne poštuje. Prvi test će biti na Ustavnopravnoj komisiji jednog i drugog doma", zaključuje Arnaut.
Izvor: klix.ba