"Jedan od njih, Serov, došao je 25.10.2022. godine. Drugi, Anton Sokolov je došao 12.1.2023. godine. To su oba datuma kada još nije bilo formirano Vijeće ministara BiH. Bisera Turković je bila ministrica vanjskih poslova BiH, Osman Mehmedagić na čelu OSA, Fahrudin Halač bio je zamjenik direktora Granične policije BiH. Ruska ambasada je ministarstvu tada uputila dopis i zatražila ID kartice za diplomate. Ministarstvo je obavijestilo ambasade da rade najavu dolaska diplomata 15 dana uoči ulaska u BiH, što se u ovom slučaju nije desilo, ušli su bez najave. Onda je Ambasada Rusije uputila dopis da im se izdaju ID kartice (ključni dokument koji uređuje prava i obaveze diplomate). Imam zahtjeve sa slikama i potpisima obojice diplomata”, objasnio je Konaković na konferenciji za medije koju je organizovao nakon povratka iz Strazbura.

Oba diplomata su prešli granicu BiH bez da je iko od nadležnih službi reagovao, rekao je on, a prenosi N1..

Između ostalog, naveo je Konaković, na diplomatskim listama su se nalazili i mrtvi ljudi.

Konaković se osvrnuo na posjetu Strazburu.

"U ovom trenutku brojni važni akteri, koji o BiH razgovaraju, pišu i pripremaju važne odluke. Rekao sam kad sam preuzimao ovu funkciju, da se odluke neće donositi bez nas, bez da barem dođemo i kažemo istinu o BiH i tim procesima koji se kod nas dešavaju. I naravno, lobiramo u ovom trenutku koji zovemo momentum za BiH, šta se kod nas sve dobro i loše događa i da pokušamo s prijateljima BiH pokušamo napraviti važan korak ka evropskim integracijama", rekao je on, ističući da BiH ima tu priliku zbog rata u Ukrajini.

"Prilika je tu, vrata su nam otvorena i čini se da politički akteri u BiH nedovoljno shvataju kakvu priliku BiH ima ispred od sebe", prenosi "Avaz" Konakovićeve riječi..

"Priča o proširenju EU je ponovo živa, ponovo je aktivna, da se govori o Ukrajini, Gruziji, Moldaviji i zemljama zapadnog Balkana. Nas taj prostor posebno interesuje i svjesni toga od početka pokušavamo napraviti nekoliko važnih koraka u smislu političke stabilizacije, regionalne stabilnosti, a posebno stabilnosti unutar BiH na političkom polju. Niko nas neće posvađane, blokirane, niko neće htjeti da razgovara sa nama, a kamoli da otvori vrata integracije", rekao je Konaković.

Dodaje da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi eura.

"Sad imam informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi evra za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Dvije milijarde grant sredstava koje bi trebale biti potrošene na infrastrukturne projekte. Mi smo zbog dobrog starta, prilikom posljednje raspodjele sredstava iz EK dobili 57 posto ukupnih grant sredstava. 303 miliona su dodijeljena BiH, a 43 posto ostalim državama regiona", naveo je on.

Ministar inostranih poslova je pozvao sve one koji se bave privredom i biznisom da izvrše maksimalan pritisak na političke aktere, da shvate ovu šansu.

"Kada govorimo o proširenju to je integracija prije članstva. Sada se govori o ubrzanom pristupu zajedničkom evropskom tržištu. To bi otvorilo mnogo prostora za privredu BiH. Naše izvozom orijentisane kompanije bi imale zaista veliku priliku za razvoj. Čak i mali dobavljači s kojim sarađuju. To će biti ozbiljna ekonomska injekcija za BiH ukoliko budemo pametni, ukoliko bude dominirao ratio, a ne neke turbulencije", poručio je on.

Konaković je izjavio i da su evropski komesari i parlamentarci raspoloženi da pomognu BiH u vezi sa iskorakom ka EU, ali da su među važnijim uslovima zakon o sudu i zakon o sukobu interesa.

"Lobiramo da dobijemo političku odluku da će biti početak pregovora sa BiH možda čak i bez datuma, a možda i sa datumom i da u procesu donošenja paketa podrške za zapadni Balkan BiH ima priliku da uskoči na evropski voz i da benefite osjete svi građani u svojim džepovima", naglasio je Konaković, a prenosi Srna.

On je podsjetio da je EU pripremila paket za zapadni Balkan za narednih sedam godina u iznosu od 14 milijardi evra, a da sada ima informaciju da su spremili dodatnih šest milijardi evra za tri godine, od kojih bi četiri milijarde trebale biti namijenjene za poboljšanje poslovnog amibijenta, a dvije milijarde u vidu granta za infrastrukturne projekte.

On je naglasio da su pod posebnom lupom Brisela odnosi Srbije i samoproglašenog Kosova, a sa pažnjom se prati formiranje Vlade u Crnoj Gori.

Izvor: nezavisne.com