"Da li je Kristijan Šmit čovjek Srbije i Hrvatske u Sarajevu? U svom bi uredu zapravo trebao biti čuvar Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali je sve više optužbi da djeluje u korist ekspanzionističkih susjeda", navodi se u pismu koje je u posjedu portala Klix.ba, a koje potpisuju Von Dr Manfred Dauster, Marion Kraske i Alexander Rhotert.

Pismo prenosimo u cjelini:

"I prije njegovog imenovanja za visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu u međunarodnoj zajednici u avgustu 2021. godine, bilo je sumnje u kvalifikacije bivšeg federalnog ministra poljoprivrede Kristijana Šmita za ovu odgovornu funkciju. U posljednje vrijeme, optužbe i kritike na račun njegove administracije i njegove bliskosti sa bivšim ratnim neprijateljima Bosne, odnosno Srbijom i Hrvatskom, sve su češće.

Šmitov zadatak je da osigura implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine. Nažalost, to već godinama nije prioritet vlada. Imenovanjem Šmita na ovu važnu funkciju od Angele Merkel, Savezna Republika Njemačka preuzela je veliku odgovornost. Obavljanje ovih zadataka zahtijeva visok stepen diplomatske vještine, nepristrasnosti, neutralnost, regionalne stručnosti i takta.

To je zbog prirode BiH kao veoma složene multietničke države sa tri etničke grupe koje podržavaju državu i dodatnih sedamnaest nacionalnih manjina. To je još uvijek multietnička država, uprkos de facto podijeljenosti na dva entiteta, Republiku Srpsku sa većinskim srpskim stanovništvom i Federaciju u kojoj dominiraju Bošnjaci i Hrvati. Šmit je mnogo puta pokazao da nema sve što je potrebno da svoju funkciju obavlja na neutralan i odgovoran način. To je više puta javno objavljeno u kontaktima sa predstavnicima medija i mirnim demonstrantima u ljeto prošle godine. Optužbe i zaista nedolično ponašanje Šmita se povećavaju. Oni uključuju pristrasnost, nepotizam i nesposobnost za obavljanje funkcije.

Šmitova blizina srpskim nacionalistima

Šmit u više navrata potvrđuje da vlade u Beogradu i Zagrebu imaju navodni "umjeren i smirujući uticaj" na mirovni proces u Bosni, iako se, kao bivše zaraćene frakcije, više puta miješaju u unutrašnje stvari zemlje. On je 1. februara 2023. godine, tokom intervjua sa premijerkom Srbije Anom Brnabić, pozdravio ulogu Beograda u Bosni kao "iskrenog kolege i prijatelja", iako je 9. januara Ana Brnabić poslala zvaničnu vladinu delegaciju koju je predvodio ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić. Riječ je o nelegalnoj i neustavnoj paravojnoj paradi povodom godišnjice osnivanja Republike Srpske u Istočnom Sarajevu. Dačić je bio ministar informisanja tokom rata pod režimom Slobodana Miloševića.

Ovu paradu razaranja države svake godine organizuje lider Srba u BiH Milorad Dodik. Ove godine parada nije održana u Banjoj Luci, kao i obično, već na mjestu odakle je više od hiljadu dana opsada i bombardovanje Sarajeva od srpske vojske. Ovo je bila namjerna provokacija za mnoge još uvijek traumatizovane stanovnike Sarajeva.

Vlada Srbije otvoreno propagira stvaranje "srpskog svijeta" -- analognog "ruskom svijetu", političkog i državnog prostora u kojem svi Srbi moraju živjeti. Kao i prošle godine, Šmit nije kritikovao Dodikovu državotvornu prezrivost. ponašanje, niti učešće Vlade Srbije. Shodno tome, nije bilo sankcija. Godinu ranije čak je i ratni zločinac Vinko Pandurević, osuđen za genocid u Srebrenici, bio dio delegacije Vlade iz Beograda, a Šmit je i tada ćutio.

Izmjene izbornog zakona i hrvatski orden za zasluge za Šmita

Šmitov odnos sa Beogradom nadmašuje njegova blizina Zagrebu. Godine 2020. odlikovan je hrvatskim Ordenom za zasluge "Ante Starčević" od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u hrvatskoj ambasadi u Berlinu. Šmitu nije smetalo što su to dodijeljeni i onima koje je Haški tribunal osudio. Dana 2. oktobra prošle godine, na dan izbora u Bosni, Šmit je, koristeći svoja dalekosežna bonska ovlaštenja dekretom, izmijenio i izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Time je Šmit ispunio zahtjeve Hrvatske i nacionalističkog HDZ-a Bosne. Ovo nametanje izazvalo je brojne proteste, posebno civilnog društva, ali i parlamentaraca OSCE-a i EU. Navodi se da su ovi zakoni dijelom napisani u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. Plenkovićeva vlada u Zagrebu promjenu izbornog zakona u skladu s HDZ-om i službeno je proslavila kao uspjeh. Ovo jača poziciju nacionalista i slabi male, uglavnom liberalne i multietničke stranke. Ovome je prethodila druga najveća poslijeratna demonstracija protiv Schmidtovih planova ispred njegovog ureda u Sarajevu.

Nikada nije bilo demonstracija protiv bilo kojeg od svojih sedam prethodnika od 1996. godine. Uprkos pozivu, Šmit je ranije odbio da objasni svoje planove saveznom parlamentu i izbornoj komisiji. Neki posmatrači vide Šmita kao čovjeka Hrvatske u Bosni. U septembru prošle godine "Die Zeit" ga je nazvao "agentom HDZ-a", pozivajući se na kritike.

Trivijalizacija izborne manipulacije

Prema nezavisnoj organizaciji za posmatranje izbora koju finansira EU Pod lupom, na oktobarskim izborima došlo je do masovne izborne prevare, posebno na izborima za predsjednika Republike Srpske. Uprkos pritužbama opozicionog kandidata, ultranacionalistički, secesionistički i negator genocida Milorad Dodik je proglašen pobjednikom.

Prema analizama, adekvatni glasački listići nisu bili dostupni na dvije trećine biračkih mjesta. Ponovno brojanje nije završeno. I ovdje je Šmit ponovo stavio akcente koji su učvrstili moć nacionalista: javno je izjavio da uvijek postoje pobjednici i gubitnici i da gubitnici moraju prihvatiti rezultate. On nije komentarisao masovno uništavanje glasačkih listića. On je banalizirao prevaru govoreći o "manjim nepravilnostima nego prošli put". Transparency International je zaključio da je Schmidtova intervencija "produbila" političku krizu u zemlji.

Fudbal, hrvatske ratne zastave i fašistička muzika

Uprkos optužbama za pristrasnost Hrvata nacionalista, Šmit se pojavljuje u radikalnim krugovima, što njegovu traženu "nezavisnu, nepristrasnu ulogu" svodi na apsurd. Tokom Svjetskog prvenstva u Kataru, Šmit je snimljen kako prati utakmicu Hrvatske i Maroka u Kiseljaku kod Sarajeva. Moglo ga se vidjeti ispred zastave ilegalne hrvatske ratne paradržave "Herceg-Bosne", čije je šestočlano vodstvo Haški tribunal za ratne zločine osudio na 120 godina zatvora. Na ovoj manifestaciji puštena je muzika hrvatskog fašističkog pjevača Marka Perkovića Thompsona, kojem je zabranjen nastup u EU. Thompson Hitlerovom milošću veliča hrvatski fašizam u Drugom svjetskom ratu i pjeva o dijelovima Bosne pod hrvatskom dominacijom (Herceg Bosna) kao dio Hrvatske. Krajnje nedostojanstveno, neprihvatljivo okruženje za "čuvara" Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Savezna vlada bi trebala smijeniti Šmita

Ukratko, može se reći da Šmit dozvoljava Zagrebu i Beogradu da ga eksploatišu. Ostaje da se vidi da li je svjestan toga ili ne. U svakom slučaju, rezultat je poražavajući: umjesto da brani integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine i jača državu, kako nalaže njegova kancelarija, on brani one koji rade na potkopavanju i uništavanju države, a Beograd i Zagreb stavlja pod svoju zaštitu redovno.

Ovo su samo neki od brojnih slučajeva i skandala koji ilustruju Šmitovu neprikladnost za svoj položaj. Ona osujećuje rezoluciju Bundestaga o BiH u ljeto 2022. i direktno promovira one snage koje se još uvijek drže ratnih ideologija iz 1990-ih.

U pogledu sigurnosne politike, ovakav pristup nije u interesu ni Evrope ni Njemačke. On nanosi veliku štetu Uredu visokog predstavnika, krhkoj državi Bosni i Hercegovini i ugledu Njemačke. Savezna vlada bi stoga trebala povući Šmitu povjerenje i razriješiti ga mandata."

Izvor: klix.ba