Iz Muzeja filma američke Akademije juče je saopšteno da će 17. septembra Sačin Litlfeder, koja sada ima 75 godina, biti pozvana na veče "razgovora, zacjeljenja i počasti", prenosi AP.

Kada je Marlon Brando 1973. godine osvojio Oskara za najboljeg glavnog glumca u filmu "Kum", Litlfeder je u indijanskoj haljini i mokasinama od jelenske kože izašla na scenu kao prva Indijanka koja je to uradila na jednoj dodjeli najprestižnije filmske nagrade na svijetu.

U svom govoru koji je trajao 60 sekundi, ona je objasnila da Brando ne želi da prihvati nagradu zbog "načina na koji filmska industrija tretira Indijance, starosjedioce američkog kontinenta".

Neki u publici tada su je izviždali, a prema riječima svjedoka tog događaja, glumac DŽon Vejn, koji se te večeri nalazio u bekstejdžu, kiptio je od bijesa.

Litlfeder se sjeća da je zbog svog kratkog istupanja na ceremoniji dodjele Oskara te 1973. godine, bila izložena višegodišnjoj diskriminiaciji, podsijmehu i fizičkim napadima.

Objavljujući odluku o pozivu na izvinjenje koji je upućen ovoj hrabroj ženi, Muzej američke filmske akademije je prenio riječi predsjednika Akademije Dejvida Rubina koji je napisao da je govor koji je održala Litlfeder bio snažan javni istup "koji nas i danas podsjeća na neophodnost poštovanja ljudskog dostojanstva".

- Zlostavljanje koje ste pretrpjeli zbog svoje izjave bilo je neopravdano. Emocionalni teret koji ste preživjeli i cijena koju ste platili za uništenu karijeru u našoj industriji su nepopravljivi. Predugo je hrabrost koju ste pokazivali bila nepriznata. Zbog toga vam nudimo naše najdublje izvinjenje i izražavamo vam naše iskreno divljenje- napisao je Rubin.

Reagujući na pismo Dejvida Rubina Litlfeder je izjavila da je "duboko ohrabrujuće vidjeti koliko se toga promijenilo" od vremena prije 50 godina kada je javno odbila da primi Oskara u ime Marlona Branda zbog načina na koji se u holivudskim filmovima prikazuju Indijanaci.

Marlon Brando – filmska zvijezda i borac za prava indijanaca

Glumac Marlon Brando, poznat po svojoj ulozi u filmskom klasiku „Kum“, je takođe poznat po svojoj posvećenosti u podršci za prava starosjedilaca amerike.

Kasnije, 1973. godine u televizijskom intervjuu kod Dick Cavett-a, Brando je objasnio osnove svojih uvjerenja ka podršci američkim starosjediocima. U intervjuu je govorio iskreno o istini o odnosu amerikanaca i starosjedilaca amerike, i kako amerika ne voli da krši sliku koju je formirala o sebi.

Rekao je: „Shvatio sam da ne znam ništa o indijancima i da sve što smo mislili o indijancima je pogrešno. To je netačno. U našim školskim knjigama beznadežno nedostaje, možda se čak graniči sa kriminalom koliko nedostaje, otkrivanje o našem ophođenju prema indijancima.”

Nastavio je da priča o licemerju u načinu na koje i dalje tretiramo starosjedioce:

„Kada već kažemo da ćemo se držati naših ugovora i da ćemo održati svoju reč….mislim da je važno da pomenemo da je napisano blizu 400 ugovora od strane Sjedinjenin Država sa dobrom željom ka indijancima, i svaki do posljednjeg je bio poništen.

Marlon Brando preminuo je 2004. godine u Los Angelesu. Amrički filmski institut proglasio ga je za četvrtu najveću mušku filmsku zvijezdu svih vremena.

Izvor: tanjug/Frontal