Svijet
CNN: Putinov šah-mat ili kako je Vladimir Zapad satjerao u ćošak
Kako se bliži 2022. godina, Zapad pokušava da predvidi sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina na složenoj geopolitičkoj šahovskoj tabli i pritom priprema agresivni paket sankcija ako se Putin odluči na još jedno otimanje teritorija u Ukrajini.
Evropa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve, a s obzirom na to da 40 odsto uvoza gasa u Evropsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima širom kontinenta.
Putinova igra je SSSR 2.0
Putinova igra je SSSR 2.0, koji dolazi gotovo 30 godina od dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi stižu u delikatnom geopolitičkom trenutku, sa strahom Zapada od invazije na Ukrajinu, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Evropi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači sa mjesta glavnog pregovarača EU i zabrinutosti zbog konfuzne spoljne politike američkog predsjednika Džoa Bajdena, dodaje CNN.
Ako sumnjate u Putinove planove da vrati vrijeme unazad, samo pročitajte njegov esej sa više od 5 000 riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije s “majkom Rusijom”. Ili uzmite u obzir njegove odvažne zahtjeve u petak za vetom na to ko se pridružuje NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila NATO-u nakon 1997. godine.
Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti “iskusnog autokratu”, naglašava CNN. U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. septembra i 5. decembra, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, Putin je nagomilao desetke hiljada vojnika i teškog naoružanja oko 50 kilometara od ukrajinske granice. Izvještaji američkih obavještajnih službi upućuju na gomilanje do 175 000 vojnika, dovoljno za brzi i trenutni upad.
Još jedno otimanje povećalo bi teritoriju zauzetu 2014. kada je Rusija “protivzakonito anektirala Krim i poslala borce koje podržava u industrijalizovanu istočnu regiju Donbas u Ukrajini”.
Hibridni rat
S toliko vojne snage Putin bi mogao ciljati na kopnenu poveznicu između same Rusije i Krima, potez koji bi dijelom mogao biti osmišljen da bi se oslobodili vodeni resursi koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada zadovoljavao 85 odsto potreba za vodom na ovom poluostrvu.
Postupci Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je bila angažovana u hibridnom ratu sa Zapadom, uključujući hakovanje jednog od najvećih američkih cjevovoda, širenje dezinformacija o vakcinama protiv koronavirusa, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranoj teritoriji. Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom sklopivši vojni savez sa čovjekom koji se često naziva “posljednjim diktatorom Evrope”, bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren podrškom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući protivnike, natjeravši Rajanerov avion sa političkim protivnikom u njemu na prinudno slijetanje i poslavši migrante prema granici sa Evropskom unijom, dodaje CNN.
Ipak, tek u četvrtak, evropski čelnici odgovorili su na Putinovu “taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući ga gurnuti prema pregovaračkom stolu”. To bi mogao biti znak da se Evropska unija boji da bi, čak i ako ne potpiše nove oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije, Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem isporuke gasa.
Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za bezbjednosne službe, rekao je za CNN da je njegova zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije efektivno zaštićene unosnim ugovorima s oružanim snagama i obavještajnim agencijama. Rusija je vjerovatno vidjela uticaj oštrih zapadnih sankcija na Iran iz 2018. i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako to znači suspenziju iz međunarodnog platnog sistema SWIFT.
Strah i kohezija
CNN dalje ističe da možda ne slučajno, ali Rusija i Kina ove su sedmice najavile zajednički rad na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom finansijskom sistemu i ograničila transakcije u američkoj valuti.
Kod kuće, Putin je razmahao moć države kroz strah i koheziju, uglavnom zabranom organizacija civilnog društva, zatvaranjem istaknutih protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strana ambasade i predstavništva.
Koliko je alata ostalo u diplomatskom arsenalu Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ipak postoje: zabrana putovanja Rusima, blokiranje višemilionskih poslova sa nekretninama koji su London i Miami pretvorili u igrališta bogatih Rusa, čak i trenutno protjerivanje ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim direktnog vojnog sukoba.
Jasno je da video-razgovori s Bajednom i prijetnje evropskih čelnika o “ozbiljnim posljedicama” neće odvratiti Putina. Budući da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad mora naglasiti bol koja čeka Putina ako odluči da povuče sljedeći korak. Nedostatak odlučnosti, bilo u diplomatiji, na bojnom polju ili na šahovskoj tabli, nikad nije dobitna strategija, zaključuje CNN.
Izvor: tanjug
