U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više.

Nije lako raditi pozitivne priče u državi poput naše. Uvijek strahujemo da ćemo iscrpiti sve pozitivce i da više nećemo imati o čemu pisati.

Ali nekim čudom, do nas nekako dođu pozitivci, pa se počnemo pitati jesmo li možda previše okruženi negativnim vijestima da počinjemo sumnjati u pozitivu?

Kako god, izuzetna nam je čast predstaviti današnjeg sugovornika.

Zapamtite samo jednu činjenicu o njemu – IBM Fellow. A ostalo saznajte u nastavku.

Upoznajte gospodina Hrlu.

Rođen sam u Banja Luci, majka mi je Banjalučanka, a otac Stočanin, dakle pravi sam Bosanac i Hercegovac. Tako se i danas osjećam, ljeta provedena kod mojih u Stocu i naravno ljubav i pažnja mojih roditelja, brata i drage rodbine i prijatelja u Banja Luci formirali su me ovim što jesam. Završio sam Prirodoslovno-matematički fakultet i postdiplomski studij na Elektrotehničkom fakultetu Zagrebu, i nakon 5-6 godina rada u računarskim centrima nekoliko zagrebačkih firmi, 1989. godine sa ženom u kćerkom odselio u Australiju, u Sydney.

Glavni ste tehnički direktor i predsjedavajući IBM Data and AI tehničkog tima. Kako je tekao Vaš karijerni put prije dolaska na spomenutu funkciju?

HRLE: Dakle, nakon dolaska u Australiju radio sam u jednoj softverskoj firmi u timu koji je razvijao sistemske alate za praćenje performansi sistema IBM-ove baze podataka.

Iako su me zaposlili kao početnika, godine dobrog školovanja i iskustvo iz zagrebačkih računarskih centara me brzo dovelo do pozicije glavnog inžinjera u toj softverskoj firmi.

Sredinom devedesetih sam otišao u Njemačku odraditi jedan posao, ali je nakon tog posla došao drugi i, da skratim, na kraju sam prihvatio stalni posao u IBM-u i ostao živjeti u Njemačkoj, dakle opet promijenio kontinent.

U IBM-u sam radio na mnogim projektima, uvijek vezanim za velike korisnike: banke, osiguravajuća društva, trgovačke lance, naftne i avio kompanije i slične.

Koncentrirao sam se na tehničku karijeru, dakle kako se kaže, na ‘hands-on’ razvoj softvera, s posebnim fokusom na inovativni rad, na nove tehnike programiranja i dizajniranja softvera i sinergije sa hardverom, jer kao što vjerujem znate, IBM proizvodi i jedno i drugo.

Trenutno sam Direktor razvoja tehnologija koje se bave podacima i umjetnom: strojno učenje, sistemi baza podataka, query acceleration, information lifecycle governance, risk and compliance, regulatory technology, … a timovi kojima upravljam su u IBM-ovim laboratorijama u Americi, Kanadi, Njemačkoj i Kini.

Na kojim principima se temelji Vaš uspjeh? Koji je put do dobivanja titule ”IBM Fellow” koja predstavlja vrhunac IBM-ove tehničke karijere?

HRLE: Iz osobnog iskustva, ali i iz iskustva mnogih drugih koje sam sretao u svojoj karijeri, zaključujem da je profesionalni uspjeh kombinacija dobre edukacije ili sposobnosti prihvaćanja novih znanja, posvećenosti poslu, ali i brzine adaptibilnosti te spremnosti prihvaćanja rizika kojeg nosi svaka promjena okolnosti. I naravno određena doza sreće.

‘IBM Fellow’ je titula koja se dodjeljuje za najveća tehnička dostignuća unutar IBM-a.

Postoje precizni kriteriji razvoja karijere IBM-ovog tehničkog osoblja, dakle onih koji razvijaju hardware, software i servise.

Ti kriteriji su: nivo tehničkog znanja, sposobnost vođenja tehničkih timova, svjetski priznate inovacije koje rezultiraju konkretnom doprinosu IBM-ovom poslovnom uspjehu, interna i eksterna priznanja i autoritet, te razvoj mladih talenata.

 ‘IBM Fellow’ je titula kojom se nagrađuju oni koji su dosegli najviši stupanj po svim ovim kriterijima.  

Trenutno je aktivno 94 IBM Fellows (od oko 380.000 zaposlenih).

Na koje projekte ste posebno ponosni? Možete li izdvojiti neke?

HRLE: Pa čini mi se da su uvijek najdraži oni koji su ‘najmlađi’ dakle oni kojima se trenutno bavim.

A to je tehnologija tzv. ‘augmented transactions’, preveo bih to kao ‘obogaćene transakcije’.

Dakle transakcijski procesi, kao što su plaćanje kreditnom karticom, kojima su dodani analitički procesi, kao što je umjetna inteligencija, u realnom vremenu, dakle u momentu odvijanja transakcije, bez ikakvog negativnog uticaja na performanse.

Naime analitički procesi na podacima u realnom vremenu su uvijek bili veliki izazov zbog njihove kompleksnosti i potrebe raspoloživosti velikih procesnih resursa.

Hibridni sistemi sa inteligentnom sinkronizacijom podataka na kojima trenutno rade moji timovi omogućuju ono što dugo nije bilo moguće.

Također su mi dragi projekti koji se bave tehnologijom uklanjaju predrasuda iz modela umjetne inteligencije.     

IBM laboratorij u Njemačkoj

Imate li savjet za mlade koji dvoje između otići iz države ili ostati i pokrenuti ‘nešto svoje’?

HRLE: Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje a ne ostaviti licemjeran utisak.

Dakle ja ne radim u BiH, iako sam iz BiH, pa kako onda da savjetujem mladima da ostanu i grade svoju karijeru i posao u BiH?

A upravo bih im to savjetovao. Zašto? Zato što se najbrži relativni rast, najzanimljivija dostignuća mogu postići iz kompliciranih, zahtjevnih situacija, kada su motivi najjači.

A što se tiče znanja za takvo nešto, to više nije ograničeno na samo određeni broj zemalja, znanje je danas stvarno dostupno svakome s pristupom internetu. 

Je li pandemija, koja je zaustavila cijeli svijet, promijenila način djelovanja Vaše kompanije i ako jest, na koji način?

HRLE: Jeste, značajno je promijenila.

Velika većina posla se obavlja od kuće, iako pretpostavljam da će se to promijenti kada pandemija prestane.

Bolje rečeno, mislim da će se naći neki drugi omjer između rada od kuće i u uredu koji neće biti niti sve od kuće, niti sve iz ureda.

Drugo značajna promjena je još intenzivniji razvoj tehnologija cloud computing (računarstvo u oblaku) i umjetne inteligencije.

Alati bazirani na umjetnoj inteligenciji postaju neizostavni dijelovi poslovnih sistema svih vrsta i namjena bez obzira kako će i kad će pandemija proći.

Uzmite samo primjer upotrebe umjetne inteligencije u minimiziranje efekata prekida u lancu opskrbe, t.j. dostave materijala, komponenata, produkata, servisa… koji je za očekivati da se dogodi u situacijama kao što je pandemija.

Potreba generiranja detaljnih, trenutnih (u smislu real time) informacija o lancu opskrbe nije više samo zgodna mogućnost praćenja dostave, nego apsolutna nužnost, na osnovu koje se može pravovremeno reagirati u slučaju zastoja koji je u okolnostima pandemije za očekivati.

Na što ste najviše ponosni u dosadašnjem životu?

HRLE: Po mom mišljenju ponos nije baš pozitivna osobina, treba je kontrolirati koliko se može. Radije bih rekao što me čini zadovoljnim, a to je moja obitelj. Zahvaljujem Bogu na radosti koju mi pružaju.

Istraživanja pokazuju kako uspješni ljudi redovno čitaju. Kakvi ste vi po pitanju čitanja i možete li nam preporučiti najdražu knjigu?

HRLE: Pretpostavljam da mislite na lijepu književnost, a ne na stručnu literaturu koju čitam svakodnevno.

Dakle, što se tiče lijepe književnosti čitam kad god nađem vremena, a to je nažalost rijeđe nego što bih to želio. Volim čitati Kunderu, Škvoreckog, Selimovića, …

Gdje se vidite za 10 godina?

HRLE: U penziji, s puno više vremena za obitelj, prijatelje, čitanje, relaksaciju…

Koja je za vas definicija uspješnog menadžera?

Uspješan menadžer ima sposobnost stvaranja produktivne atmosfere u kojima će se tim kojeg menadžer vodi osjećati inspiriran dati svoj maksimum. To znači da ciljevi posla moraju biti jasni svima, svi se moraju osjećati dio tima sa zajedničkim ciljem, mora vladati atmosfera respekta prema svakom članu tima. 

Izvor: wbb.media