Istraživanje je preliminarno ali pruža nekoliko  grupa dokaza u prilog do sada uvelike nepotvrđenoj teoriji.

Prema istraživanju koje je vodio imunolog Akiko Iwasaki sa univerziteta Jejl, virus je sposoban umnožavati se unutar mozga i njegova prisutnost oduzima kiseonik obližnjim moždanim stanicama, ali razmjere pojave još nisu jasne.

Šef odjeljenja  za neurologiju Univerziteta Kalifornija u San Francisku Endrju Džosefson pohvalio je tehnike koje su korištene u istraživanju i kaže da je "izuzetno važno utvrditi postoji li ili ne direktno virusno djelovanje u mozgu". 

Dodaje da želi biti oprezan s obzirom na to da istraživanje nije recenzirano, odnosno zaključke nisu preispitali drugi stručnjaci iz toga područja.

Stručnjaci smatraju da nije posve neočekivano da COVID-19 može prijeći iz krvi u moždano tkivo i svladati tu fizičku prepreku čiji je zadatak zaustaviti prodiranje stranih supstanci u mozak. 

To uspijeva na primjer zika virusu što je dovelo do značajnih oštećenja mozga fetusa. 

Ljekari su do sada vjerovali da su neurološki učinci koji su uočeni kod polovice oboljelih od COVID-19 rezultat pretjeranog odgovora imunog sistema poznatog kao citokinska oluja koja izaziva i upalu moždanog tkiva, a ne direktnog prodora virusa.

Iwasaki i njegov tim odlučili su pristupiti toj zagonetki na tri načina. Zarazili su mini-mozgove uzgojene u laboratorijskim uslovima, zarazili su miševe i analizirali su moždano tkivo osoba umrlih od COVID-19.

Proučavanjem laboratorijski uzgojenog moždanog tkiva tim je otkrio da je virus SARS-CoV-2 sposoban zaraziti stanice živčanog sistema i potom iskoristiti same neurone kako bi se replicirao.

Zaražene stanice izazvale su odumiranje okolnih stanica tako što su im oduzele kiseonik potreban za život.

Jedan od glavnih argumenata protiv teorije o sposobnosti virusa da direktno prodre u mozak bio je da mozgu nedostaje dovoljna razina proteina ACE2 na koju se koronavirus veže i koje ima u obilju u drugim organima poput pluća.

Izvor: radiosarajevo.ba