Ali, jedan stručnjak upozorava je da se nalazi, ma koliko bili „politički pogodni“, zasnivaju na pogrešnim podacima i ne treba ih smatrati zaključnim, već prilično sugestivnim.

"Sa trenutnim brojem od skoro 13.5 miliona potvrđenim slučajeva širom svijeta i nedostatkom učinkovitog tretmana ili vakcine, najpragmatičnija preporuka je savjetovanje fizičke distance kako bi se minimizirao prenos virusa sa čovjeka na čovjeka", napisali su autori istraživanja na čelu sa doktorom Narzul Islamom, epidemiologom na Univerzitetu Oksford.

Zbog nedostatka podataka koji bi ukazali na učinkovitost mjera, istraživači su se okupili i analizirali informacije bazirane na dnevnim prijavljenim slučajevima iz 149 država, prije i poslije uvođenja restriktivinih mjera.

Mjere su: zatvaranje škola, zatvaranje kancelarija i prodavnica, ukidanje javnog prevoza, ograničenja masovnog okupljanja i ogranječenja kretanja stanovništva unutar država i regija.

Analiza ovih mjera pokazala je da se u prosjeku svaka mjera fizičkog udaljavanja povezana sa ukupnim smanjenjem učestalosti Kovida-19 za 13% tokom perioda ispitivanja.

Ograničenje na masovna okupljanja, u kombinaciji sa zatvaranjem škole i radnih mjesta činilo se da je ključna komponenta povezana sa smanjenjem učestalosti Kovida-19, izvjestili su u studiji objavljenoj u četvrtak u BMJ.

S druge strane, ukidanje javnog prevoza nije bilo povezano sa bilo kakvom dodatnom dobrobiti kada su ostale četiri mjere već bile na snazi, što sugeriše da bi javni prevoz mogao da ostane otvoren ", posebno za ono stanovništvo koje radi u vitalnim službama, uključujući zdravstvo, pružanje njege i slično, piše Si-En-En.

Čini se da redoslijed uvođenja ovih resttriktivih nije važan, ali kada su procjene iz svih država sakupljene zajedno, istraživači su otkrili da je veće smanjenje učestalosti Kovida-19 povezano sa ranijom, a ne kasnom primjenom mjera.

Frontal/A.G.