Proglašenjem Geoparka Đerdap, navodi se u saopštenju, stvoreni su uslovi za razvijanje prakse i modela za jedinstveno povezivanje zaštite geološkog nasljeđa i regionalnog održivog ekonomskog razvoja ovog područja.

Proširenjem liste sa novih 15 geoparkova u svijetu, danas je u globalnu mrežu geoparkova upisano 161 područje od izuzetnog međunarodnog geološkog značaja koje se prostire u 44 zemlje.

Geoparkovi su jedinstvena, geografski cjelovita područja koja se odlikuju lokalitetima i pejzažem od međunarodnog geološkog značaja, ali istovremeno i sa izuzetnim prirodnim i kulturnim nasljeđem.

Geopark Đerdap prostire se na površini od 1.330 kvadratnih kilometara, obuhvatajući izvanredne lokalitete i fenomene geološkog karaktera, a među najupečatljivijim je Đerdapska klisura koja je, sa dužinom više od 100 kilometara, najduža klisura u Evropi.

Na ovom prostoru Dunav je svojom snagom duboko isklesao snažne kamene planine Južnih Karpata, gdje je, otkrivajući izuzetne ljepote geonasljeđa, ostavio iza sebe "knjigu geološke evolucije Zemljine kore na Dunavu od proterozoika do posljednjeg ledenog doba".

Područje Đerdapske klisure odlikuje se složenim reljefom sa mrežom klisura, kanjona i dubokih uvala, ali sadrži lokalitete i segmente koji predstavljaju značajna svjedočanstva o geološkom i geomorfološkom razvoju Zemlje.

Zato ne čudi prisustvo brojnih kraških pojava, lokaliteta geološkog karaktera zaštićenih kao zaštićena područja: spomenici prirode "Prerasti u kanjonu Vratne", "Prerast Šuplja stena", "Tunelska pećina Prerast u kanjonu Zamne" i "Blederija", kao i zaštićena područja od lokalnog značaja - spomenici prirode "Rajkova pećina", "Bigrena akumulacija kod manastira Tumane" i "Bigrena akumulacija Beli Izvorac" koja su, osim područja Nacionalnog parka "Đerdap", obuhvaćena Geoparkom.

Zbog specifičnog geografskog položaja, blage klime i raspoloživih, raznolikih prirodnih resursa, ovo područje je bilo milenijumsko naselje nekoliko civilizacija, koja datiraju iz vremena mezolita /Lepenski Vir, oko 9.500-5.500 prije nove ere/, eneolita /najstariji rudnik u Evropi - Rudna Glava kod Majdanpeka, oko 5.000 godina prije nove ere/, kao i iz rimskog, vizantijskog i turskog perioda /Trajanova tabla, tvrđave Golubački grad i Fetislam, Diana/, a tu su i tradicionalne kuće, crkve i manastiri.

Proglašenje područja Đerdapske klisure i njenog zaleđa - dijelova planinskih masiva Kučaj i Miroč, za prvo područje u Srbiji koje upisano na listu Uneska "Globalna mreža geoparkova", rezultat je višegodišnjeg rada i angažovanja državnih organa i stručnjaka.

Ministarstvo zaštite životne sredine je 2014. godine pokrenulo inicijativu za uspostavljanje geoparkova u Srbiji.

Izvor: SRNA