U izvještaju Agencije za bankarstvo RS o stanju u bankarskom sektoru za prošlu godinu navedeno je da je mikrokreditni sektor u Srpskoj lani činilo 13 mikrokreditnih organizacija i to 11 mikrokreditnih društava i dvije mikrokreditne fondacije.

Prema podacima navedenim u izvještaju neto dobit mikrokreditnih društava na kraju decembra prošle godine iznosila je 14,30 miliona KM i rezultat je iskazane neto dobiti deset društava u iznosu od 15,70 miliona maraka i iskazanog gubitka kod jednog društva od 1,39 miliona KM.

Neto višak prihoda nad rashodima jedna mikrokreditna fondacija iskazala je u iznosu od 194.000 KM, dok je druga fondacija iskazala manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 40.000 maraka - navedeno je u izvještaju Agencije za bankarstvo.

U dokumentu stoji da su mikrokreditne organizacije sa sjedištem u Srpskoj od januara do kraja decembra prošle godine smanjile prosječnu ponderisanu efektivnu kamatnu stopu na ukupne kredite za 2,06 procentnih poena usljed značajnijeg smanjenja prosječne ponderisane stope na kratkoročne kredite za 7,43 procentna, dok je prosječna stopa na dugoročne kredite smanjena za 0,11 procentnih poena u odnosu na prosjek iz 2018. godine.

Iz izvještaja je vidljivo da je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite kod većine mikrokreditnih organizacija lani iskazana po stopi koja se kretala u rasponu od 23,44 do 36,44 odsto.

Iznos plasiranih kratkoročnih kredita mikrokreditnih organizacija bio je 39,2 miliona KM, a dugoročnih 254 miliona maraka.

Prema sektorskoj strukturi, krediti pravnih lica čine 1,56 odsto ukupnih kredita sa rastom po stopi od 11 odsto, dok su krediti plasirani fizičkim licima, uključujući i male preduzetnike veći za 17 odsto, a sve u odnosu na stanje sa krajem 2018. godine - stoji u izvještaju Agencije za bankarstvo.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da pad ekonomske moći uslovljava stanovništvo da rješenje traži uglavnom putem mikrokreditnih organizacija, jer se radi o relativno malim iznosima zaduživanja koja nisu interesantna bankama.

Po tom osnovu je zabilježen rast zarade mikrokoreditnih organizacija. Procjena je da će zarada mikrokreditnog sektora zbog krize izazvane virusom korona nastaviti rast sličnim tempom i u ovoj godini, ako ne i većim, jer će ova situacija usloviti novi talas potreba za zaduživanjem, budući da ljudi nisu primali plate ili je to bio minimalan iznos, a obaveze su pristizale - rekao je Pavlović.

Zaposleni

Mikrokreditni sektor u Srpskoj zapošljavao je lani 538 radnika i u odnosu na kraj 2018. godine evidentno je povećanje broja zaposlenih za 99 imena.

Kvalifikaciona struktura i ukupan broj zaposlenih u ovom sektoru u velikoj mjeri zavise od strukture i broja zaposlenih u najvećem mikrokreditnom društvu koje zapošljava 308 radnika - navedeno je u izvještaju ove agencije.

Izvor: glassrpske.com