Kovid-19 je novo oboljenje koje nesrazmjerno pogađa stariju populaciju, dok je španska gripa 1918. godine pogađala one između 20 i 30 godina starosti sa jakim imunitetom.

Akcije koje su preduzele vlade i individulaci su slične mjerama koje su na snazi širom svijeta zbog pandemije virusa korona. Javno zdravstvo Engleske proučavalo je epidemiju španske groznice kako bi napravili plan za djelovanje protiv virusa korona. Glavni zaključak proučavanje je bio da je drugi talas bolesti koji se desio u jesen 1918. godine bio smrtonosniji od prvog talasa.

Engleska je još bila u ratu kada je virus odnio svoju prvu žrtvu u maju mjesecu 1918. godine.

Engleska je, kao i druge države svijeta bila nespremna. Odlučeno je da napori koji ulažu u rat imaju prednost nad sprečavanjem smrti od gripe.

Bolest se brzo širila, a upustvo za javnost, napisano u julu 1918. godine, koje je savjetovalo ljude da ostanu u svojim domovima i da izbjegavaju javna okupljanja, vlada je "sahranila". 

Sir Artur Njušolm, glavni ljekar britanskog lokalnog vladinog odbora je tvrdio da su se brojni životi mogli spasiti da su se pravila poštovala. 

Gripa nije potekla iz Španije, ali je tu gripa odnijela prve žrtve, pa se pretpostavilo da je bolest nastala u Španiji. Štampa u Španiji za vrijeme rata nije bila cenzurisana, jer to bila neutralna država, ali vijesti o epidemiji nisu stizale u druge države.

Žene nose zaštitne maske kako bi se zaštitile od gripe

1918. godine nije bilo tretmana za gripu niti antibiotika kojima bi se liječile komplikacije, poput upale pluća. Kapaciteti bolnica su ubrzo bili puni. 

Brojna pozorišta, crkve i bioskopi su prestali sa radom, ali se fudbal i dalje igrao sa publikom na stadionima, a barovi i pabovi su bili puni gostiju. Ljudi su nosili zaštitne maske, ulice su se dezinfikovale, ali je život nastavljao svojim tokom. 

Poruke koje je slali zdravstveni zvaničnici su bile konfuzne. Kao i danas, pojavile su brojne teorije zavjere i lažne vijesti. U novembru 1918. godine, u izdanju "Vijesti Svijeta" čitaocima je savjetovano da ispiraju nosnu šupljinu sa sapunom i vodom svako veče i jutro, da ne nose šal preko usta, da redovno šetaju i jedu puno kaše, piše Bi-Bi-Si.

Nije bilo države u svijetu koja nije bila zahvaćena epidemijom, a napori država da zaštite svoje građane su varirali. U SAD, pojedine savezne države su uvele karantine, pokušali su da uvedu pravilo da se maske obavezno nose. Pozorišta, bioskopi i druga mjesta za zabavu su bila zatvorena širom Amerike. 

Nju Jork je bio bolje pripremljen od drugih gradova u Americi. Ipak, gradski komesar za zdravlje je bio pod pritiskom od strane vlasnika radnji da ne zatvara bioskope i druga mjesta za zabavu. 

Tada, baš kao i danas, svjež vazduh je viđen kao potencijalna prepreka u širenju virusa, pa su se mnogi dosjetili kako da nastave sa svakodnevnim aktivnostima. 

Zasjedanje suda u parku, San Francisko, 1918.godina

Ipak, pokazalo se da je nemoguće zabraniti okupljanja ljudi, pogotovo vjerska okupljanja.

Misa ispred katedrale, San Francisko, Kalifornija

Frontal/A.G.