“Sram nas bilo ako nemamo dovoljno testova do trenutka kada se ovo “vrati” na jesen ili zimu”, rekao je on, savjetujući da SAD moraju da obezbijede dovoljnu količinu testova.

“Ne mislim da postoji šansa da virus jednostavno nestane”, rekao je. “On će biti tu negdje i ukoliko mu pružimo priliku, pojaviće se.”

Fauči vjeruje da je važno skoncentrisati se na jačanje nacionalnog zdravstvenog sistema, obezbjeđivanje dovoljnog broja bolničkih kreveta, respiratora i lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike. Takođe je naglasio važnost pridržavanja mjera distance sve dok brojevi novozaraženih ne počnu da opadaju. On je optimista kada je riječ o vakcini i njenoj pojavi u istorijski kratkom roku, navodeći da postoji jedna koja je u razvoju i koja obećava, a za koju misli da bi mogla da pređe u napredna klinička istraživanja do početka ljeta. Fauči je rekao da bi ona mogla da bude dostupna za opštu upotrebu već u januaru, što bi bio rekord u odnosu na sve dosadašnje vakcine.

Jedan od razloga što ima takvu vjeru jesu “impresivni” rezultati koji se vide na testiranim životinjama, vakcine koju je napravio Kembridž, i druge u “Moderna Therapeutics” u Masačusetsu, koji su u rekordna 42 dana sprovedena na životinjama. U pitanju je ono što se naziva mRNK vakcina – lijek koji koristi isječke genetskog materijala virusa – umjesto mrtvog virusa ili oslabljenog virusa – da izgradi proteine koji pokreću zaštitni imunski odgovor tijela. Do danas, nijedan tim mRNK vakcine nije licenciran za upotrebu na ljudima, ali Fauči vjeruje da ova vrsta tehnologije koja pogađa koronavirus obećava, što je djelimično zasnovano na njegovom iskustvu u liječenju virusa HIV/AIDS tokom osamdesetih i devedesetih godina.

“Iz nekih razloga s kojima se još borimo, tijelo nema adekvatan imunološki odgovor na HIV”, rekao je. Za borbu protiv virusa, vakcina mora da funkcioniše bolje od prirodnog čovjekovog imunološkog odgovora. Suprotno tome, “očigledno je da mnogi ljudi imaju veoma neadekvatan imunološki odgovor”, na virus SARS-CoV-2, a dosadašnja ispitivanja na životinjama pokazuju da su male doze mRNK vakcine za koronavirus takođe izazvale snažan imunološki odgovor.

On dodaje da Nacionalni centar za alergije i infektivne bolesti još uvijek radi na razvoju i podršci stvaranja više vakcina, u slučaju da se one koje brže uđu u proces testiranja ne pokažu bezbjednim i efikasnim.

“Želite što više puteva ka cilju. Želimo četiri ili pet kandidata vakcina koje možemo da iznesemo u razumnom roku”, naveo je.

On kaže da je vrlo zabrinut zbog toga što se pojedine američke države prebrzo otvaraju, prije nego što opadne stopa zaraze. Na pitanje kako mu je bilo da suzbija epidemiju HIV/AIDS kada se pojavila, i da to uporedi sa Covid-19, rekao je da sada postoji prednost razvoja ciljanih lijekova.

“Virusi izazivaju bolesti tako što se vezuju za receptore ćelija u vašem tijelu, bilo u gornjim disajnim organima ili plućima, u slučaju Covid-19. Zatim se brzo razmnožavaju, što pokreće različite patogene procese. Ciljani lijekovi djeluju na jedno ili više ranjivih mjesta u okviru ovog ciklusa repliciranja i to je nešto što smo naučili sa HIV-om. SARS-CoV-2, virus koji izaziva Covid-19, ima iste vrste ranjivih tačaka. Moramo da ih otkrijemo i razvijemo lijekove, bilo samostalno ili u kombinaciji, da blokiramo replikaciju.

Fauči je objasnio da postoje lekcije koje su naučili od HIV/AIDS-a a koje pomažu da se razumije razvoj Covid-19 vakcine.

“Vakcine su malo drugačije. Imamo veće šanse da brzo dobijemo vakcinu za koronavirus nego za HIV jer iz nepoznatih razloga tijelo još uvijek ne daje adekvatan imunski odgovor na HIV. Taj izazov ne postoji nužno sa ovim koronavirusom jer je očigledno da mnogi ljudi imaju vrlo adekvatan imunski odgovor. Oni se oslobađaju virusa i to im ide vrlo dobro. Kao što znamo iz prirodnog toka ove bolesti, većina ljudi se oporavi bez ikakvih siptoma – što zovemo asimptomatski – ili imaju vrlo blage simptome, sa temperaturom, groznicom, bolovima i onda se oporave. Činjenica da ljudi mogu da se oslobode ovog virusa je veoma dobar znak za izvodljivost stvaranja vakcine.”

Fauči je objasnio zbog čega dve mRNK vakcine, koje se razvijaju u Oksfordu i Moderni, toliko obećavaju.

“Ove vakcine izazivaju, bar na životinjama, veoma značajne imunološke odgovore, posebno mRNK vakcina. Kada pogledamo imunski odgovor, koji možete da dobijete sa skromnom dozom vakcine – onu koji je izvodljivo dati i ljudima – i količinu vremena potrebnog da se dostigne taj nivo imuniteta, to je zaista prilično impresivno.” On dodaje da je mRNK vakcina već uveliko u prvoj fazi kliničkih ispitivanja, i da su naučnici spremni da pređu u drugu i treću fazu već početkom ljeta.

Fauči objašnjava i da li se boji drugog talasa.

"Ono što me je najviše impresioniralo – ali očigledno na vrlo uznemirujući način – jeste izuzetna efikasnost načina širenja virusa. Širi se mnogo efikasnije od gripa. Vidite situaciju u kojima ljudi kod kuće pokušavaju da se fizički distanciraju, nemaju kontakt osim preko dodirivanja površina, na primjer, kvakva ili tanjira, i završe zaraženi. Klasteri u porodicama, epidemije na nosačima aviona kao što je Tedi Ruzvelt, enormno širenje na kruzerima u luci Jokohama, to je veoma, veoma prenosiv virus.

Bićemo stavljeni na test tokom jeseni i zime.”

Izvor: nedeljnik.rs