7. aprila, Vlada Švedske usvojila je prijedlog zakona kojim se omogućava brzo postupanje i donošenje odluka o privremenim mjerama u trenutku potrebe. Kućne posjete su zabranjene od 1. aprila, a iz Ministarstva zdravlјa i socijalnih pitanja upućen je apel lјudima da se suzdrže od svih putovanja koja nisu neophodna, dodajući: „Držite distancu i preuzmite ličnu odgovornost“.

Mlađa djeca su nastavila da idu u školu, mada su univerziteti i srednje škole prešli na „učenje na dalјinu“. Preduzeća - od frizerskih salona do restorana - ostala su otvorena, mada je lјudima savjetovano da rade od kuće, gdje god je to moguće, prenosi Si-En-En.

Od ostalih skandinavskih zemalja, koje dijele kulturološka, geografska i druga obilježja, Švedska se uveliko izdvojila.

Stopa smrtnosti u Švedskoj porasla je znatno više nego u mnogim drugim zemlјama Evrope i dostigla je više od 21 smrtni slučaj na 100.000 lјudi, prema podacima sa univerziteta ’’John Hopkins’’. Češka Republika, koja je po broju stanovnika - 10,7 miliona - slična Švedskoj, zabilježila je 7 404 slučaja infekcije virusom SARS-CoV-2 i 221 smrtni slučaj, što je oko dva smrtna slučaja na 100 000 lјudi. Međutim, Češka je imala znatno drugačiji epidemiološki pristup, a on se ogledao u zatvaranju škola, restorana, kafića i većine prodavnica, ograničavanjem putovanja i obaveznih karantina za putnike iz ugroženih regiona, početkom marta. Takođe, postalo je obavezno da lјudi u javnosti nose zaštitne maske.

Kada je riječ o drugim država Skandinavije, vidljivo je da imaju manji broj umrlih u odnosu na Švedsku.

Švedska nije imala toliko smrtnih slučajeva kao Italija i Španija, koje su zabilježile oko 44 i 49 smrtnih slučajeva na 100 000 lјudi, ili Velika Britanija, gdje je bilo više od 31 smrtni slučaj na 100 000 stanovnika. Međutim, postoje složene različitosti između Švedske i tih zemalјa koje otežavaju poređenja, recimo Italija ima stariju populaciju, više pušača i veći broj domaćinstava u kojima žive različite starosne grupe zajedno.

Kada je riječ o švedskoj epidemiološkoj strategiji, nisu baš svi bili saglasni sa državnom politikom.

28. marta, peticija koju je potpisalo 2 000 švedskih istraživača, uklјučujući Karl-Henrika Heldina, predsjednika Nobelove fondacije, pozvala je državnu vladu da "odmah preduzme korake u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)". Naučnici su dodali: "Mjere bi trebale imati za cilј da strogo ograniče kontakt lјudi u društvu i da značajno povećaju sposobnost testiranja lјudi na COVID-19."

"Ove mjere moraju biti primijenjene što je moguće prije, kao što je to trenutno slučaj kod naših evropskih susjeda. Naša država ne bi trebalo da bude izuzetak u radu na suzbijanju pandemije", naveli su oni. Takođe, u peticiji se navodi da pokušaj "stvaranja kolektivnog imuniteta, na isti način kao kod epidemije gripa, ima slabo naučno uporište".

Švedske vlasti negirale su postojanje strategije stvaranja kolektivnog imuniteta. Lena Halengren, švedski ministar zadravlja i socijalna pitanja, rekla je da "ne postoji strategija za stvaranje kolektivnog imuniteta kao odgovor na COVID-19 u Švedskoj. Švedska ima iste cilјeve kao i sve druge zemlјe - spasiti živote i zaštititi javno zdravlјe ."

Švedski državni epidemiolog Anders Tegnel rekao je u petak da će njegova zemlјa vjerovatno biti na bolјem mjestu kada je riječ o drugom talasu virusa SARS-CoV-2, jer je toliko lјudi u Švedskoj bilo izloženo virusu.

"To će definitivno uticati na stopu infekcije i usporiti širenje", rekao je Tegnel, misleći na trenutni epidemiološki pristup i njegov uticaj na mogući drugi talas epidemije, dodavši da to neće biti dovolјno za postizanje „kolektivnog imuniteta“.

"O imunitetu ove bolesti znamo vrlo malo, ali većina stručnjaka u Švedskoj slaže se da ćemo imunitet definitivno imati, jer je puno lјudi koji su do sada testirani imalo antitijela ... Nadamo se da će nam ovo olakšati posao dugoročno."

Na pitanje da li bi broj umrlih bio manji da je Švedska slijedila isti put kao i druge evropske zemlјe, uvodeći stroga ograničenja, Tegnel je odgovorio: "Na ovo je pitanje teško odgovoriti u ovoj fazi. Najmanje 50% naših umrlih je unutar domova za stara lica i teško nam je da shvatimo kako bi zatvaranje svega zaustavilo ulazak bolesti u domove za starije".

Da li je švedska strategija uspjela, ili pak nije, možda neće biti jasno u mjesecima koji slijede, ali dok zemlјe širom svijeta broje mrtve i pitaju se da li su mogle učiniti više da zaustave širenje virusa, svijet će pažljivo pratiti razvoj situacije.

Frontal/D.M.