Indeks svjetske slobode medija za 2020. godinu, sastavljen od strane nevladine organizacije "Reporteri bez granica" bavi se procjenom stanja novinarstva. Istraživanje se radi svake godine i obuhvata 180 zemalja i teritorija. 

Ovogodišnje istaživanje sugeriše da će sljedeća dekada biti ključna za slobodu štampe zbog konvergentnih kriza koje utiču na budućnost novinarstva a to su geopolitička kriza (zbog agresivnosti autoritarnih režima); tehnološka kriza (zbog nedostatka demokratskih garancija); demokratska kriza (zbog polarizacije i represivne politike); kriza povjerenja (zbog sumnje i mržnje prema medijima) i ekonomska kriza (osiromašenje kvalitetnog novinarstva).

Bosna i Hercegovina se ove godine našla na 68. mjestu, popevši se na ljestici za 5 mjesta. 

Na 59. mjestu se nalazi Hrvatska, dok je Srbija "pala" za tri mjesta, zauzevši 93. mjesto. 

U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu piše: 

"Polarizovana politička klima, obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, stvorila je neprijateljsko okruženje za slobodu štampe. Uređivačke politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje sve su očitije. Novinari su napadnuti zbog svog etničkog porjekla, kao i zbog onoga što pišu. Tužbe za klevetu političara često služe zastrašivanju novinara i odvraćaju ih od obavljanja njihovog posla. Nastavlja se instrumentalizacija medija u političke svrhe, a to se sve više očituje u slučaju javnih RTV servisa. Dok su istražni novinari posljednjih mjeseci rasvjetlili nekoliko značajnih skandala - optužbe za korupciju u koje su umješani najviši zvaničnici suda, izdavanje lažnih diploma srednjoškolaca, izvještaji o pokušajima susjedne Hrvatske da BiH prikaže kao terorističko središte - ali Državno tužilaštvo nije učinilo puno za rješavanje problema. Koncentracija vlasništva u medijima izaziva zabrinutost, posebno jer vlasništvo nije transparentno. Uslovi zaposljenja za novinare su nesigurni: oni nemaju stalne ugovore i plate su malo". 

U izvještaju za Srbiju piše da je to zemlja u kojoj je opasno biti novinar i gdje lažne vijeti sve više dobijaju popularnost. Učestali su fizički napadi na novinare, a vlasti koriste raspaljivu retoriku kada se obraćaju medijima. 

Prvo mjesto na rang listi zauzela je Norveška, a slijede Finska, Danska i Švedska. 

Rang listu i analize možete pročitati OVDJE. 

Frontal/A.G.