Takođe, svi su morali promijeniti svoje životne i radne navike i, za dobrobit društva, provoditi dosta vremena u kući. Provođenje dužeg vremena zatvoreni u kući s ograničenim izvorima, zanimacijama i društvenim kontaktima može imati posljedice na psihičko zdravlje. 

Dijana Đurić, predsjednica Društva psihologa Republike Srpske kazala je u intervjuu za inicijativu "Građanke za ustavne promjene", da ljudi reaguju na različite načine zavisno od prethodnih iskustava, doživljenih trauma, očekivanja, te kapaciteta da se nose sa stresom.

"Prisutan je strah koji varira od onog visokog intenziteta do realne, objektivne zabrinutosti. Isto se odnosi i na mjere vanrednog stanja. Ljudi ga mogu prihvatiti i pokušati izvući najbolje iz situacije, kao što je druženje sa članovima porodice, vrijeme za sebe, bavljenje hobijima i slično ili mogu očajavati zbog mogućnosti koje su u ovim uslovima ograničene", istakla je Đurićeva.

Ona je naglasila da ukoliko osoba osjeća snažan strah, konstantnu zabrinutost, ima problema sa spavanjem, ima fizičke reakcije pri pomisli na mogućnost zaraze, promjene rasploženja, potrebno je da se obrati za stučnu pomoć. Takođe, kaže Đurićeva, ukoliko osoba ima problema u snalaženju u novonastaloj situaciji, ukoliko ima problema sa organizacijom vremena ili su se problemi javili u partnerskim odnosima ili zbog provođenja dosta vremena sa djecom i slično, može se obratiti  za psihološko savjetovanje i podršku.

Na pitanje kako se manifestuju posljedice vanredne situacije na izložene kategorije stanovništva (radnici i radnice u trgovini, zdravstveni radnici i radnice, novinari i novinarke), Đurićeva je rekla da su navedene kategorije izloženije riziku, jer su u kontaktu sa većim brojem ljudi i njihov rad se kosi sa geslom „ostanite kod kuće“. 

"To sigurno kod njih izaziva konstantnu anksioznost. Kod radnika i radnica iz ovih oblasti, pored ovog prisutna je i anksioznost zbog iznenadnog smanjenja prihoda, time i plaća kao i rizik od otpuštanja. Ono što bi sigurno njima moglo pomoći u ovoj situaciji bilo bi obezbjeđivanje bar djelimične ekonomsku sigurnost, ali i pružanje psihološke podrške u smislu koliko je značajan njihov rad i  priznanja da su oni  naši heroji jer unatoč izloženosti riziku savjesno obavljanju svoje poslove", istakla je predsjednica psihologa Republike Srpske.

Ona smatra da će se naši životi kad sve ovo prođe promijeniti na nekoliko mjeseci do godinu dana, te da ćemo moža za to vrijeme usvojiti neke navike.

"Možda će kao posljedica ove pandemije biti zastupljenija online nastava, odnosno korištenje interneta u obrazovnim institucijama. Pored toga, ostaće neke navike kao npr. druženje sa članovima porodice, bavljenje povrtlarstvom, možda neko zadrži praksu tjelovježbe u kući i slično. To je također individualno i svatko će se usmjeravati u skladu sa prethodnim interesima i sistemom vrijednosti. Definitivno će trebati vremena za ekonomski oporavak koji će uticati na naše načine života. S druge strane, ljudi brzo zaboravljaju i vjerovatno će nas opet povući konzumerizam", rekla je Đurićeva.

Što se tiče psihološke pomoći nakon pandemije, smatra Đurićeva, potrebe će biti veće.

"U ovim trenucima smo još u fazi akutnog stresa i svakodnevna borba za život u ovim uslovima i uspostavljanje i održavanje rutine drže hormone stresa na visokom nivou. Kada opasnost prođe ljudi se mogu osjećati iscrpljeno, zabrinuti za egzistenciju,  javljaće se pitanja o smislu života. Neki će izgubiti bliske osobe i to će sve biti sadržaji za koje će trebati psihološka pomoć", kazala je ona.

Frontal