Svjetska ekonomija je na rubu najgore krize od Drugog svjetskog rata. Prema ažuriranim indeksima praćenja globalnog ekonomskog oporavka (Brookings-FT TIGER), jasno je da  ekonomska aktivnost, finansijska tržišta i povjerenje privatnog sektora su u padu, a ukoliko međunarodna saradnja ostane na dosadašnjem nivou, mnogo ozbilјniji kolaps tek slijedi.

Istini za volju, trenutni izuzetno oštar pad mogao bi se pokazati relativno kratkim, a ekonomska aktivnost vratiti na prethodne nivoe nakon što se izravna krivulјa zaraze COVID-19. Ali, postoji dobar razlog za zabrinutost da svjetska ekonomija kreće u duboku, dugotrajnu recesiju. Mnogo toga će zavisiti od putanje pandemije i od toga da li su odgovori kreatora politike dovolјni da suzbiju štetu dok obnavljaju povjerenja potrošača i preduzeća.

Međutim, brzi oporavak se čini malo vjerovatnim. Potražnja je smanjena, došlo je do velikih poremećaja u proizvodnim lancima snabdijevanja, a finansijska kriza je već u toku. Za razliku od pada 2008/09. godine, koji je bio izazvan nedostatkom likvidnosti na finansijskim tržištima, kriza COVID-19 uklјučuje osnovna pitanja solventnosti za kompanije i industrije daleko izvan finansijskog sektora.

Štaviše, trenutni šok je istovremeno i univerzalan. Tokom i odmah poslije krize iz 2008. godine, neka tržišta u nastajanju, naročito Kina i Indija, nastavila su da bilježe snažan rast, povlačeći ostatak svjetske ekonomije sa sobom. Ali ovog puta, nijedna ekonomija nije imuna i nijedna zemlјa neće biti u stanju da povede izvozno-orjentisan oporavak. Današnji kolaps povećao je deflacijske i finansijske rizike u naprednim ekonomijama i nanio značajan udarac izvoznicima roba. Povrh svega, cijene nafte padaju, čak i više nego što bi inače išle, jer Saudijska Arabija i Rusija preplavlјuju tržište.

Američka ekonomija je takoreći u zastoju, najveći dio uslužnog sektora je ugašen, industrijske aktivnosti poremećene, a usijano tržište rada ustupilo je mjesto plimnom talasu nezaposlenosti u svega nekoliko nedelјa. SAD su reagovale izvanrednim fiskalnim i monetarnim stimulativnim mjerama, koje će pomoći ublažavanju trenutne krize, ali će biti potreban dalјi cilјani podsticaj kako bi se ublažile dugoročne štete, a posebno zaštitila ekonomski ugrožena domaćinstva i mala preduzeća.

Što se tiče Evrope i Japana, koji su i prije pandemije bili u ekonomskom stresu, vjerovatno će oboje pretrpjeti znatan pad proizvodnje i povećanje nezaposlenosti. Snažan sistem socijalne sigurnosti (u odnosu na SAD) ublažiće uticaj krize na ekonomski najugroženije, ali put ka oporavku biće dug i težak.

Sa svoje strane, čini se da kineska ekonomija djelimično uzima zalet, uprkos dosadašnjim suzdržanim odgovorima njihove vlade o monetarnoj i fiskalnoj politici. Industrijska proizvodnja, maloprodaja i ulaganja u osnovna sredstva smanjili su se drastično u januaru i februaru, ali čini se da je smanjenje dostiglo dno. U nekim aspektima, kineska komandna ekonomija je bolјe pozicionirana od tržišne ekonomije da izdrži tako velike šokove, jer država može organizovati nacionalne resurse van granica konvencionalnih makroekonomskih alata i pružiti direktnu podršku preduzećima i bankama. Međutim, kineska ekonomija još nije izašla iz dubioze. Kako rast nezaposlenosti raste, domaća i inostrana potražnja vjerovatno će ostati slaba, a drugi talas infekcije predstavlјaće stalnu prijetnju.

Pred ostalim ekonomijama u nastajanju je posebno mračan period. Mnoge imaju oslabljene zdravstvene sisteme, zagušene gradske centre i visok nivo siromaštva, što ostavlјa malo manevarskog prostora između kontrole pandemije i sprečavanja ekonomske katastrofe. Što je još gore, neke od ovih zemalјa moraju se nositi s preokretom protoka kapitala, deprecijacijom valuta i opadanjem izvozne potražnje. Druge se suočavaju sa ogromnim dugovima koji postaju samo teži za finansiranje.

Indijska vlada, koja se već suočila sa naglim usporavanjem rasta, stavila je zemlјu u karantin, ali će se i dalјe suočiti sa dvostrukom krizom, i zdravstvenom i ekonomskom. Poricanje pandemije od strane brazilske vlade moglo bi kratkoročno održati ekonomsku aktivnost, ali finansijska tržišta i valuta zemlјe su već u padu, što odražava vjerovatnoću eventualnog uvođenja restriktivnih epidemioloških mjera.

Sve u svemu, ekonomski i finansijski masakr pandemije COVID-19 mogao bi ostaviti duboke, trajne ožilјke na globalnu ekonomiju.

Bar centralne banke kreću u korak sa ovim izazovom. Američke Federalne rezerve preduzele su izvanredne mjere kako bi podstakle finansijska tržišta kupovinom imovine i obezbijedile likvidnost u dolarima mnogim stranim centralnim bankama. Evropska centralna banka je, takođe, najavila masovnu kupovinu državnih i korporativnih obveznica i druge imovine, navodeći da "ne postoje ograničenja za našu obavezu prema evru". Banka Engleske planirala je direktno finansirati državnu potrošnju. Čak i centralne banke u nastajanju, poput Rezervne banke Indije, razmatraju kvantitativno ublažavanje, što će spriječiti zamrzavanje finansijskih tržišta.

Ali, centralne banke ne mogu same nadoknaditi pad potražnje, niti stimulisati ulaganja. Uz konvencionalna i nekonvencionalna sredstva monetarne politike koja su već bila nategnuta do krajnjih granica, kreatori fiskalne politike moraće da ulože veći napor. Dobro cilјane fiskalne mjere mogu ublažiti udarac na potrošače i preduzeća - posebno na mala i srednja preduzeća koja obično imaju minimalnu finansijsku amortizaciju - pomažući u održavanju zaposlenosti i potražnje. U ovim očajničkim vremenima, sve vlade bi trebale u potpunosti da prihvate koristi niskih troškova zaduživanja, čak i ako već imaju visok nivo javnog duga.

Štaviše, zemlјama sa niskim i srednjim dohotkom, sa neadekvatnim zdravstvenim sistemima, biće potrebna značajna podrška međunarodne zajednice, koja potencijalno uklјučuje koncesijsko oslobađanje duga. Nažalost, nesposobnost svijeta da kreira zajednički front, potvrđuje eroziju međunarodne saradnje, što dodatno šteti poslovnom i potrošačkom povjerenju.

To se mora promijeniti. Svijetu je hitno potrebno iskreno i transparentno razmjenjivanje informacija od strane nacionalnih lidera, zajedno sa agresivnim koracima za sprečavanje pandemije, opsežnim podsticajima za ublažavanje ekonomskog pada i pažlјivo kalibrisanom strategijom za ponovno pokretanje privrednih aktivnosti, čim  to bude moguće.

Izvor: project-syndicate.org

Frontal/D.M.