Širom Evrope, Srednjeg Istoka, Azije, Afrike i Amerike vlade su uvele vanredna stanja u borbi protiv širenja koronavirusa, namećući neka od najstrožih ograničenja na građanske slobode  još od napada 11. septembra 2001., saopštili su  advokati i borci za ljudska prava.

Iako se stručnjaci slažu da su uvede mjere za borbu protiv koronavirusa neophodne, pojedini stručnjaci su zabrinuti zbog narušavanja ljudskih prava i rizika da će pojedine mjere ostati na snazi i poslije pandemije. 

"Na mnogo načina, virus rizikuje da se ponovi reakcija na11. septembar", rekao je Kenet Rot, izvršni direktor Hjuman Rajts Voč-a (HRW) pozivajući se na zakonodavstvo o bezbjednosti i nadzoru koji je uveden širom svijeta poslije napada Al Kaide na Sjedinjene Američke Države u kome je ubijeno skoro 3000 ljudi.

"Ljudi su bili uplašeni i tražili su od vlade da ih zaštiti. Mnoge vlade su iskoristile te mjere kako bi umanjili prava na načine koji su trajali duže od terorističke prijetnje", rekao je Rot za Rojters. 

Rot je govorio o zakonodavstvu država poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja članica EU koje su povećale prikupljanje podataka i viza sa imigrante. 

Neke mjere uvedene kao odgovor na krizu mogu se normalizovati, poput dužih bezbjednosnih redova na aerodromima kao zamjena za osjećaj sigurnijeg letenja. Nakon izbijanja koronavirusa, slični kompromisi mogu postati široko prihvatljivi oko pitanja kao što je nadzor, tvrde neki politički i društveni komentatori.

Za primjer daju Južnu Koreju, gdje se upotreba mobilnih telefona i podataka za praćenje potencijalnih nocioca virusa pokazala kao uspješna strategija i model koji bi mogao da se primjeni širom svijeta kao zaštita od pandemije. 

Vanredna kriza 

Kako se koronavirus širi planetom, mnogo država je uvele restriktvine mjere i stroge zakone. 

Prvi prioritet bilo je očuvanje javnog zdravlja i zaustavljanje širenja virusa. 

Međunarodni centar za neprofitno pravo sa sjedištem u SAD-u uspostavio je bazu podataka za praćenje zakonodavstva i načine na koji on utiče na građanske slobode i ljudska prava.

Prema izvještaju centra, 68 zemalja je do sada dalo deklaracije za hitne slučajeve, dok je devet uvelo mjere koje utiču na izražavanje, 11 je pojačalo nadzor i ukupno 72 je uvelo ograničenja okupljanja.

Vanredna moć

U Mađarskoj je, na primer, premijer Viktor Orban, čija stranka dominira parlamentom, dobio je pravo da vlada dekretom u cilju suzbijanja epidemije, bez vremenskog ograničenja tih ovlašćenja i mogućnosti zatvaranja ljudi u zatvor i do pet godina ako šire lažne informacije ili ometaju napore za zaustavljanje virusa.

Mađarska vlada je saopštila da je zakon donesen za mjere koje će služiti za „sprječavanje, kontrolu i eliminaciju“ koronavirusa. Portparol vlade  Zoltan Kovač rekao je da niko ne zna koliko dugo će trajati pandemija, ali da bi parlament mogao da ukine dodatna ovlašćenja.

U međuvremenu u Kambodži je pripremljen zakon o vanrednim situacijama koji bi se dao dodatna ovlašćenja premijeru Hun Sen-u, koji je na vlasti već 35 godina, a koga su zapadne zemlje osudile zbog remećenja protivnika, grupa za građanska prava i medija. Zakon je na snazi tri mjeseca i može se produžiti ako za to bude bilo potrebe.

U jugoistočnoj Aziji, tajlandski premijer Prajut Čan-oča, bivši vođa državnog udara koji je zadržao vlast nakon spornih izbora prošle godine, pozvao se na vanredne ovlasti koje mu omogućavaju da se dekretom vrati na vlast. Ovlašćenja traju do kraja mjeseca, ali takođe mogu biti produžena.

"Vlada koristi hitne snage samo tamo gdje je potrebno da spriječi širenje koronavirusa", rekao je portparol tajlandske vlade.

Na Filipinima, šef policije rekao je da je naredba predsjednika Rodriga Dutertea kojom se daje ovlašćenje pripradnicima polijcije da mogu pucati na osobe koje krše mjere izolacije, bila znak njegove ozbiljnosti, a ne indikacija da će ljudi biti upucani.

Javno zdravlje

Za Rota i druge zagovornike ljudskih prava, opasnost nije samo kršenje osnovne slobode, već i javno zdravlje. Kažu da bi ograničenja za medije mogla, na primjer, ograničiti širenje informacija koje pomažu u suzbijanju širenja virusa.

Indijsku premijerku Narendra Modi, koju su u medijima kritikovali zbog nedostatka spremnosti, uključujući neadekvatnu zaštitnu opremu za zdravstvene radnike, protivnici su optužili da je pokušala da uguši štampu zahtjevajući da se izdaje odobrenje vlade prije objavljivanja vijesti o koronavirusu, ali taj  zahtjev odbio indijski Vrhovni sud.

Karl Dolan, šef zagovaranja u Institutu za evropsku politiku otvorenog društva, upozorio je na tendenciju nekih vlada da zadrže vanredna ovlašćenja  mnogo nakon što pretnja zbog koje su mjere uvede nestane.

Dolan je predložio obaveznu reviziju takvih mjera najmanje svakih šest mjeseci, upozoravajući u suprotnom na rizik od „postepenog prelaska u autoritarizam“.

Frontal/A.G.