Istraživanja se odvijaju velikom brzinom i trenutno se razvija više od 20 vakcina. 

Džejms Galager, dopisnik za zdravlje i nauku za Bi-Bi-Si odgovara na neka od pitanja vezanih za vakcinu pritiv koronavirusa.

Kakav se napredak postiže do sada?

Prvo ljudsko ispitivanje za vakcine najavili su prošlog mjeseca naučnici u laboratoriji u Sijetlu. Oni su preduzeli neobičan korak preskakanja bilo kakvih istraživanja na životinjama radi testiranja sigurnosti ili efikasnosti vakcine.

Australijski naučnici započeli su sa testiranjem dvije potencijalne vakcine na tvorovima. Ovo je prvo sveobuhvatno pretkliničko ispitivanje koje je prešlo na fazu ispitivanja na životinjama, a naučnici se nadaju da će preći na fazu ispitivanja na ljudima do kraja aprila.

Testovi poput ovih odvijaju se mnogo brže nego što je to obično slučaj, a koriste se i novi pristupi za razvijanje vakcina. U svjetlu novih napredaka naučnici ipak upozoravaju da nema garancije da će sve ići glatko. 

Čak i kada bi se ovi, ili bilo koji drugi testovi pokazali za uspješne, vakcina ipak neće stići tako brzo. Procjene su da će vakcine u velikim količinama stizati tek u drugoj polovini 2021. godine. 

Da li postojeći lijekovi mogu da pomognu? 

Doktori testiraju postojeće lijekove protiv virusa da utvrde da li "rade" i protiv KOVID-19. 

Ispitivanja se vrše u Engleskoj i Škotskoj na malom broju pacijenata sa antivirusnim lijekom zvanim remdesivir. Prvobitno razvijen za borbu protiv Ebole, ovaj lijek ima jake efekte protiv različitih virusa. 

Slična ispitivanja vršena su i u Kini i Sjedinjenim Državama, a rezultati se očekuje sljedećih sedmica.

Ispitivanja se vrše i na lijeku protiv malarije zvanom hlorokvin. Testiranja u labaratoriji utvrdila su da ovaj lijek može da ubije virus, ali Svjetska zdravstvena organizacija odbacuje ovu mogućnost zbog nedovoljnih dokaza o efikasnosti ovog lijeka. 

Da li će vakcina zaštiti ljude svih životnih dobi? 

Biće, skoro neizbježno manje efikasna kod starijih ljudi, ali to neće imati direktne veze sa samom vakcinom, koliko do narušenog imunog sistema starijih ljudi.

Hoće li biti propratnih pojava? 

Svi lijekovi, pa i oni protiv bolova sa sobom nose i nus pojave. Bez kliničkih ispitivanja nije moguće tačno znati koje će nus pojave ova eksperimentalna vakcina sa sobom nositi. 

Ko će primiti vakcinu? 

Ako se vakcina uspješno razvije, njena primjena će biti ograničena, barem u početnim stadijuma, biće potrebno da se uspostave prioriteti. 

Zdravstveni radnici koji su došli u kontakt sa pacijentiima oboljenim od  Kovid-19 biće na vrhu liste. Pošto je smrtnost veća kod ljudi starije životne dobi, oni će biti prioritet ako se pokaže da će vakcina imati učinak na njihov imuni sistem. Ipak bilo bi bolje vakcinisati one koji žive ili se brinu o starijim ljudima.

Šta možemo da radimo dok se ne razvije vakcina ili lijek? 

Vakcina sprječava infekciju, ali do tada najbolje što možemo jeste da povedemo računa o higijeni. 

Kako se razvija vakcina? 

Vakcine bezazleno izlažu virus ili bakterije imunom sistemu dok ih ddmrambeni sistem tijela prepoznaje kao uljeze i uči kako da se bori protiv njih. 

Glavna metoda decenijama bila je da se koristi originalni virus. Vakcine protiv malih boginja ili zaušaka napravljene su upotrebom oslabljenih verzija tih virusa koji ne mogu izazvati potpunu infekciju. 

Rad na vakcini protiv koronavirusa podrazumjeva novi, ne toliko istažen metod "plug and play". Pošto imamo genetski kod novog koronavirusa, sada se može raditi na izgradnji virusa. Neki naučnici uzimaju male dijelove genetičnog koda koronavirusa i stavljaju ga u druge, potpuno bezazlene viruse.

Druge grupe koriste dijelove sirovog genetskog koda (DNK ili RNK, u zavisnosti od pristupa), koji bi, jednom kad se ubrizgaju u tijelo, trebalo da počnu da proizvode dijelove viralnih proteina protiv kojih imunitet ponovo može da počne da uči da se bori.

Frontal/A.G.