Primopredaja jedine nedostajuće stranice najstarijeg sačuvanog srpskog rukopisa na ćirilici, predviđena je sporazumom koji su srpska i ruska delegacija potpisale prošle godine, na inicijativu tadašnjeg ambasadora Srbije u Moskvi Slavenka Terzića.

Sporazumom je predviđeno i da Srbija preda Rusiji sedam slika ruskog umjetnika Nikolaja Reriha, s kraja 19. i početka 20 vijeka, koje čuva Narodni muzej u Beogradu.

Povratak 166. stranice Miroslavljevog jevanđelja, uz istovremeno vraćanje dela renesansnog ruskog umjetnika, dogovorili su srpski ruski predsjednici Aleksandar Vučić i Vladimir Putin, tokom Putinove posjete Beogradu 2019. godine.

Originalni 166. list Miroslavljevog jevanđelja od polovine 19. vijeka čuva se u Nacionalnoj biblioteci Rusije u Sankt Peterburgu. Riječ je o neprocjenjivoj dragocjenosti, najstarijem i najvrednijem sačuvanom srpskom ćiriličnom spomeniku.

Riječ je o stranici koju je Porfirije Uspenski isekao i ponio sa sobom tokom boravka na Hilandaru, na Svetoj gori, jer je bio fasciniran izgledom tog rukopisa.

Na toj se stranici nalaze čtenija za 20. januar, praznik Jovana Krstitelja. Ukrašena su inicijalom s likom vavilonske bludnice, što je metafora za zlu Irodijadu, ženu cara Iroda, koja je od muža zahtijevala glavu Svetog Jovana. List se od 1846. do 1883. nalazio u Kijevu, a zatim je prenijet u Imperatorsku javnu biblioteku, današnju Nacionalnu biblioteku Rusije u Sankt Peterburgu.

Miroslavljevo jevanđelje je pisano na staroslovenskom jeziku. Ono je zapravo jevanđelistar, bogoslužbena knjiga koja ima dijelove četiri jevanđelja raspoređene prema redoslijedu čitanja u toku crkvene godine. Knjigu krasi čak 296 minijatura crtanih perom, a zatim bojenih četkicom i ukrašenih zlatom. Kusovac podsjeća da je Miroslavljevo jevanđelje 2005. godine upisano u Uneskovu listu Pamćenje svijeta.

Miroslavljevo jevanđelje koje se i danas čuva u Narodnom muzeju zbog izuzetne vrijednosti i posebnog načina zaštite i čuvanja javnosti se pokazuje samo u rijetkim prilikama. 

Izvor: Sputnjik.rs