Gledajući stotine ljudi iz svih segmenata društva kako pristižu u zgradu Parlamenta da bi izrazili neslaganje i zabrinutosti zbog trenutnog stanja u oblasti vladavine prava u BiH, moram priznati da se moje uvjerenje o prijeko potrebnom unapređenju trenutne situacije još više učvrstilo.

Vladavina prava će nesumnjivo i dalje podsticati burne rasprave, nabijene emocijama, bilo u medijima, stručnim krugovima ili među građanima.

Predstavnici izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, nezavisni pravosudni stručnjaci i akademici, pravnici, organizacije civilnog društva i građani odlučili su ovaj dan posvetiti otvorenom razgovoru o svojoj ulozi u jačanju vladavine prava u BiH. Entuzijazam koji su pokazali ljudi iz cijele zemlje i vrijeme posvećeno pripremi konkretnih preporuka predstavljaju vrhunski primjer građanskog aktivizma i hrabrosti za suočavanje s teškim pitanjima koja usporavaju BiH. Zbog toga im ovim putem od srca čestitam!

Istina je da se osjetio i određeni nivo frustracije, a diskusija je povremeno znala doći do usijanja. Ali na kraju, sa sigurnošću mogu reći da su svi prisutni pokazali da Bosna i Hercegovina ima kvalitetnu stručnost i odlučne građane, spremne da uzmu učešća u jačanju vladavine prava, kao najvažnijem zadatku na putu BiH ka Evropskoj uniji.

Glavne poruke koje sam zabilježio i s kojima su se usaglasili i sami učesnici su sljedeće:

- Nema pravde bez integriteta pravosuđa
-  Pravda se mora osigurati u razumnom roku
-  Svi akteri moraju raditi u pravcu nulte korupcije
-  Niko nije iznad zakona

Svima nam je poznato, a i u Mišljenju Evropske komisije su jasno navedene glavne prioritetne reforme koje BiH mora poduzeti ako želi članstvo u EU. Među 14 ključnih preporuka, jačanje vladavine prava je prioritet svih prioriteta.

Vladavina prava je kamen temeljac svih demokratskih društava i kao takva dio pravne stečevine EU oko koje se ne može pregovarati. Bosna i Hercegovina tu nije iznimka. Za Bosnu i Hercegovinu, jačanje vladavine prava jeste višegeneracijski zadatak, a EU stoji na raspolaganju da pomogne.

Uistinu, čovječanstvo još od svojih najranijih civilizacija teži vladavini prava. Svi smo prešli dug put da bismo dobili ono što danas podrazumijevamo kao vladavinu prava koja garantira da se prema svim ljudima postupa jednako i dostojanstveno.

Žalosno je vidjeti hiljade koji napuštaju ovu zemlju u potrazi za srećom u inostranstvu. Sada znamo da ekonomski razlozi nisu jedini zbog kojih čitave porodice napuštaju svoje domove. Razlozi u velikoj mjeri uključuju neadekvatnu vladavinu prava i nepravde iz svakodnevnice.

Moramo povratiti povjerenje građana

Slabljenje vladavine prava primijećeno je čak i u državama članicama EU s dugom demokratskom tradicijom. EU uvodi niz mjera kako bi se zaustavio i, nadamo se, preokrenuo ovakav trend. Jasno je da su nam potrebni dodatni napori da zaštitimo vladavinu prava, koju čak ni u EU ne možemo uzimati zdravo za gotovo. Ali, situacija u Bosni i Hercegovini zahtijeva neodložno i radikalno djelovanje. Stotine dopisa koje je moj ured zaprimio posljednjih mjeseci uoči debate „Pravo na pravdu“ upućuju na isti zaključak – vrijeme je za promjene.

Posljednje ankete u odnosu na 2018. godinu ukazuju na pad povjerenja građana u BiH u pravosuđe sa 41% na 19%. Nepovjerenje koje postoji u BiH moglo bi biti povezano s pogoršanjem uočenim u proteklom periodu u dijelu ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebno zbog neriješenih ubistava, pojačanog nasilja nad novinarima i ograničenja nametnutih za javna okupljanja.

Dakle, percepcija građana je bitna. Ove zabrinutosti je prepoznao i Ustavni sud BiH koji je ukazao na očite sistemske nedostatke u vezi sa organizacijom sudstva, zahtijevajući postupanje svih nadležnih tijela.

Vrijeme da se prestane s međusobnim optužbama

Prečesto smo svjedoci beskrajne igre prebacivanja odgovornosti jednih na druge. Tužilaštva se skrivaju iza policije, sudije iza tužilaštava, političari upiru prstom u pravosuđe, a neki akteri se čak kriju iza EU-a. Ovo je tipična igra međusobnih optuživanja od kojih je građanima muka. Čak je i gospodin Priebe vrlo otvoreno naglasio koliko je frustrirajuće bilo otkriti da je stanje stvari gotovo identično onome iz ranih 2000-ih. Krajnje je vrijeme da se tome stane u kraj.

Jasno, znam da neće biti jednostavno. Promjena zna biti zastrašujuća i zahtijevat će neke odvažne korake. Kao što je gospodin Priebe napomenuo, vladavina prava nije puko ispunjavanje zadataka u procesu pristupanja. Riječ je o stvaranju sigurnog prostora za prava građana, njihovu dobrobit i šansu da ovdje, kod svoje kuće, grade budućnost za svoje porodice.

Snaga za postizanje stvarnih promjena može doći samo od vlasti, pravosuđa i građana u cijeloj zemlji. To nije stvar izbora, već pitanje odgovornosti.

Naredni koraci

EU je željela jedan otvoren razgovor o budućem pravcu ka nepristrasnijem i odgovornijem pravosudnom sistemu u BiH, nezavisnom od političkog uplitanja, u prisustvu nezavisnog stručnjaka Evropske komisije Reinharda Priebea i članova njegovog tima, što ni na koji način ne predstavlja zamjenu za lokalno vlasništvo.

U tom kontekstu, deklarativnu političku volju treba pretočiti u konkretno djelovanje. Ultimativni test za funkcioniranje pravosuđa jeste evidencija riješenih predmeta kao jasan dokaz građanima da pravosudni sistem daje rezultate. Štaviše, krajnji cilj je usklađivanje sudske prakse tako da se svi građani tretiraju na jednak način u cijeloj BiH.

Ravnopravnost svih pred zakonom je ključna.

Debata „Pravo na pravdu“ ukazala je na jasnu volju za promjenom, dok je za napredak nužan dijalog u demokratskom duhu.

Evropska unija nastavlja podržavati BiH u ostvarivanju potrebnih promjena. U narednim mjesecima planiramo intenzivirati našu podršku građanima BiH kroz platformu „Pravo na pravdu“, a koja će se koristiti za cijeli niz inicijativa sa ciljem:

- osiguranja praćenja relevantnih prioriteta iz Mišljenja i, u tom  kontekstu, komplementarnih nalaza izvještaja Priebea i njegovih saradnika,

- te osiguranja transparentnosti i inkluzivnosti ovog procesa.

Od prvog dana mog dolaska u BiH naglašavao sam da ne želim davati pretjerana obećanja niti uljepšavati stvari. Itekako sam svjestan brojnih ranijih pokušaja reformi pravosuđa, od kojih su mnoge bile neuspješne. Svakako je da se svi trebamo osloniti na lekcije iz prošlosti, ali prema riječima slavnog kanadskog filozofa Marshalla McLuhana, ne možemo se kretati naprijed gledajući u retrovizor.

Ili kako je to naglasila jedna od mladih aktivistkinja na debati: „Bosanci i Hercegovci su hrabri ljudi.“ Apsolutno se slažem s tim. Građani su pokazali potrebnu hrabrost za koju su neki od njih platili i previsoku cijenu. Sada je krajnje vrijeme da i vaše vlasti pokažu odvažnost.

Piše: Johann Sattler