Vladika Grigorije je istakao i kako crkva ima jasan i nedvosmislen stav o Kosovu i Metohiji, a to je da ljudi tamo moraju biti zaštićeni.

„Bez obzira na to što neko ovako ili onako tumači kosovski zavjet, taj zavjet shvatam samo kao to da čovjek treba štititi drugog čovjeka“, izjavio je vladika Grigorije.

Komentarišući činjenicu da i nakon dvadeset godina od rata dominiraju iste teme regijom, vladika kao glavne krivce vidi političare koji kontrolišu medije na Balkanu, istakavši da su upravo iz tog razloga važne borbe za medijsku slobodu.

Naglasio je kako u BiH žive najbolji ljudi i da je budućnost BiH u onome u čemu je bila najljepša njena prošlost, a to je poštovanje komšije, drugog čovjeka.

"Poštovanje Bajrama, jednako kao i Božića. To je zvanje komšije na Bajram, na Uskrs ili Vaskrs. To je bila Bosna i Hercegovina uvijek. To je tamo rađalo velike pisce kao što su Ivo Andrić i Meša Selimović. Bogatstvo u različitosti je to rađalo. Poslije svih ovih ratova to što pričam izgleda usiljeno, ali ja u to duboku vjerujem i uvijek sam u to vjerovao. Mislim da tamo stvarno žive najbolji ljudi", ističe vladika i dodaje:

"Sjećam se iz detinjstva, u BiH se ranije nikada nismo dijelili na Srbe, Hrvate i Bošnjake kao danas. Nego smo se dijelili na suptilan i dosta uvažavajući način na pravoslavce, muslimane i katolike. U novije vrijeme je došlo do nacionalizma, ali otprilike jer tamo kasnimo za sto ili 150 godina. Ono što se u Evropi dešavalo u 19. vijeku, to se u Bosni dešavalo u naše dane. Zato je nacionalizam na nivou prenaglašenosti, ali će, kao i svaki put, proći. Nacionalizam je uvijek primitivizam i iz toga se mora izaći.“

Osvrnuo se i na svoj dolazak u Njemačku kazavši kako je preuzimajući dužnost u eparhiji zatekao haotično stanje, posebno u pogledu finansija.

„Srpska pravoslavna crkva za razliku od ruske, grčke ili rumunske u Njemačkoj nema status društva kapitala javnog prava, nego običnog udruženja. Nema stalnog finansiranja, nego se živi od priloga naroda. S druge strane, ne možemo zaposliti sveštenika u Njemačkoj kao što možemo u Srbiji, bez plate i osiguranja. To je zakomplikovalo stvari kod mojih prethodnika koji su prenosili način rada iz Srbije ovamo, a to nije moguće. Zato je došlo do gubljenja tla pod nogama“, objašnjava vladika.

Dolaskom vladike Grigorija u Njemačku počele su službe sve više da se održavaju na njemačkom jeziku. Vladika ovo vidi kao veliku šansu da se srpska crkva približi drugim pravoslavcima i hrišćanima, ističući kako katolici i protestanti imaju organizaciju, kulturnu djelatnost, te snažan uticaj.

„Živimo u zemlji u kojoj je njemački glavni jezik. Mi već imamo četiri generacije ljudi ovdje. Ali to dolazi najviše zbog toga što naša djeca govore njemački kao osnovni jezik. A oni su nam najvažniji, oni su budućnost ove crkve i budućnost našeg postojanja ovdje i uopšte", kazao je u intervjuu za DW vladika Grigorije.

Smatra kako ljudi koji se sele u Njemačku nose svoj zavičaj u srucu, ali  pokušavaju da i u Njemačkoj budu dobri građani i dobri ljudi.

„Mi na Balkanu imamo istu zemlju kao u Njemačkoj – iste planine, rijeke i jezera, možda nemamo baš takve ceste mada vidim da se i to sada gradi. Imamo čak i zakone, ali ih ne provodimo", rekao je Grigorije, citirajući jednog vjernika u Njemačkoj koji mu je rekao: „Nekad su ljudi išli trbuhom za kruhom, a danas idu mozgom za dostojanstvom."

Vladika Grigorije je ocijenio da su odnosi Srbije i SPC u silaznoj putanji, te da je bio umoran od toga da “mora poznavati nekog ministra ili predsjednika, i da to određuje hoćeš li ostvariti svoja prava”.

“Jedan od hiljadu razloga zašto sam došao u Njemačku je i taj što želim znati na šta imam pravo po zakonu, da to dobijem, a da nikako ne dobijem ono na što nemam pravo. Onda sam miran", naglasio je on.

Na kraju, vladika je poručio svim našim građanima koji žive u Njemačkoj da moraju učiti njemački jezik, kulturu, te pokazati da su odgovorni građani koji su zahvalni što žive u toj zemlji.

Frontal