Gotovo šest i po miliona birača izlazi na glasanje jer je prethodna vlada, koju su činile Narodna partija Austrije (OVP) kancelara Sebastijana Kurca i Slobodarska partija Austrije (FPO) doskorašnjeg lidera Hajnca Kristijana Štrahea, oborena zbog korupcionaške afere lidera FPO-a.

„Suštinski, ovi izbori neće promijeniti ništa posebno jer su sve šanse da kancelar ostane isti.

Jedino postoje minimalne šanse da Sebastijan Kurc promijeni koalicionog partnera", kaže za BBC na srpskom Vedran Džihić, viši istraživač na Austrijskom institutu za međunarodnu politiku.

Austrijanci biraju 183 poslanika Nacionalnog parlamenta - jednog od dva doma zakonodavne vlasti.

Stranačke liste raspodijeliće mandate po tri principa - regionalnom, pokrajinskom i nacionalnom, na kome važi cenzus od četiri odsto.

Pravo da biraju imaju svi stariji od 16 godina, a pravo da budu izabrani svi stariji od 18 godina.

Ko su glavni politički igrači

Sa prednošću vladajuće stranke u izbore ulaze konzervativci Sebastijana Kurca - Narodna partija Austrije.

Iako mu je vlada srušena zajedničkim glasanjem ideoloških neprijatelja - nacionalista iz Slobodarske partije i Socijaldemokratske partije - ankete pokazuju da rejting doskorašnjeg premijera nije u velikoj mjeri uzdrman.

„Poslije afere Ibicagejt, i Kurc je izgubio dio svog oreola i harizme - da je mlad, elokventan, harizmatičan, prihvatljiv za sve", smatra Vedran Džihić.

Sebastijan Kurc računa na podršku svojih pristalica koje je dodatno motivisao otvaranjem pitanja koja podižu emocije

Afera je direktno pogađala vrh Slobodarske partije koji se povukao iz politike - Hajnca Kristijana Štrahea zamijenio je donekle umjereniji Norbert Hofer.

„Hofer je figura u prolazu - imajući u vidu karakter birača, činjenicu da su slobodari protestna stranka stvorena da bude u opoziciji, takve stavove više reprezentuje dosadašnji ministar policije Kikl", opisuje novog lidera austrijske ekstremne desnice Vedran Džihić.

„Ibicagejt" je oborila jednu vladu i jedno stranačko rukovodstvo, ali ankete pokazuju da su slobodari izgubili tek petinu birača.

„Prvi put je na tako otvoren i slikovit način raskrinkano ono što mnogi smatraju da se nalazi iza tih populističkih i nacionalističkih opcija - klijentelizam, korupcija, shvatanje politike koje se protivi onome što oni propagiraju.

Slobodari ulaze u svaku kampanju sa tezom da se na čelu države nalaze korumpirane elite, koje ne rade u interesu zajednice, ne bave se čistom politikom, a onda su oni pokazali upravo to što kritikuju."

Dobar rezultat očekuje i Socijaldemokratska partija Austrije (SPO), tradicionalno snažna partija umjerene levice, koju na ove izbore predvodi predsjednica Pamela Rendi-Vagner.

Iznenađenje bi mogao da predstavlja veći broj mandata Zelenih, koji su veoma uspješno nametnuli temu klimatskih promjena kao jednu od centralnih u izbornoj kampanji - bio bi to veliki povratak ove stranke poslije ostanka ispod cenzusa prije dvije godine.

Na ulazak u parlament računa i stranka Neos, članica grupacije evropskih liberala, prepoznatljiva po roze boji svojih plakata.

Iznenađenje prethodnih izbora, alternativna lista Petera Pilca, sada uz Pilca ima novu liderku i ime - „Sad", ali i nešto slabije šanse za ostanak u poslaničkim klupama.

Postizborna kombinatorika

Iako su većim dijelom kampanje dominirala socijalna pitanja, ali i klimatske promjene kao svjetska tema prilagođena austrijskim uslovima, finiš kampanje donio je žestoku raspravu o pitanju koje već godinama polarizuje austrijsko društvo.

Sa idejom konsolidacije svojih konzervativnih birača, Sebastijan Kurc je u finišu izborne kampanje na dnevni red snažno vratio pitanje migranata, a posebno raspodjele izbeglica iz Mediterana - fokusirajući pažnju na temu koja podiže biračke emocije, ali i uslovljava eventualni izbor budućeg koalicionog partnera - povratak FPO-u ili ulazak u igru Zelenih.

„Pozicije Kurca i Zelenih su dijametralno suprotne, a u finišu kampanje su se dodatno udaljile, a ne približile.

Otvorena su pitanja migracije, izbeglica i to sa posebnom žestinom, pa to pokazuje da ta saradnja definitivno neće ići", kaže Džihić.

Sve to, u igru vraća scenario ponavljanja sa posljednjih izbora - koaliciju ekstremne i umjerene desnice, prvi put viđenu 2000. godine u spoju Volfganga Šisela i Jerga Hajdera.

„Norbert Hofer se udvara Sebastijanu Kurcu i to bi za bivšeg kancelara bila najjednostavnija opcija, ali i najriskantnija - ako se ponovi neka afera poput Ibice, on bi potpuno izgubio kredibilitet."

Ipak, imajući u vidu da je najteže doba izbjegličke krize prošlo, ni FPO ne može da računa na svojih nekadašnjih čak i više od 30 odsto glasova podrške u jeku dolaska izbjeglica.

Na opciju „velike koalicije" narodnjaka i socijaldemokrata gotovo da niko i ne računa, mada ni ona ne bi bila novitet - više puta i ova opcija je probana u Austriji.

„Koalicija Neosa i Zelenih sa narodnjacima bila bi novitet za ovaj dio Evrope, ono što Angela Merkel nije uspjela da uradi poslije prethodnih izbora u Nemačkoj.

Ipak, ni to ne bi promijenilo tok austrijske istorije - sve moguće kombinacije su ovdje već isprobane", zaključuje Džihić.

Austrijski parlament privremeno zaseda u dvorcu Hofburg jer se glavno zdanje renovira

Predsjednik Srbije i Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić uputio je poruku podrške lideru Narodne partije Austrije Sebastijanu Kurcu.

„Želim sve najbolje mom prijatelju i nadam se da će na izborima osvojiti većinu glasova građana Austrije.

On je iskren, ozbiljan mladi političar, koji će poboljšati odnose na Zapadnom Balkanu i u cijeloj Evropi", naveo je Vučić u video poruci.

Takođe, Sebastijan Kurc jedini je od stranačkih lidera na austrijskim izborima dobio priliku da u opširnom intervjuu za provladinu agenciju Tanjug pozove Srbe da glasaju za njega.

Mogu li izbori uticati na odnose sa Balkanom

Mjesto ministra inostranih poslova „lansiralo" je Sebastijana Kurca do mjesta prvog čovjeka prethodne vlade u Austriji.

Dok je funkcionisala koalicija sa slobodarima, ministarku Karin Knajsl predložila je upravo ova stranka.

U tehnokratskom kabinetu koji je nasliedio Kurcovu vladu u periodu od njenog pada do formiranja nove, diplomatiju je predvodio Aleksander Šalenberg koga stručnjaci opisuju kao „desnu ruku" Sebastijana Kurca.

„Kakva god da bude koalicija, ministar spoljnih poslova ostaće isti - Šalenberg ima mnogo više znanja od Kurca u spoljnoj politici, snalažljiviji je od njega.

Uvijek gleda šta se zbiva u Evropskoj uniji i prati trendove u Briselu i Njemačkoj, i to kombinuje sa znanjem o austrijskim ciljevima u susjedstvu", ocjenjuje Vedran Džihić.

Ovaj ekspert austrijske ciljeve na Balkanu vidi prije svega kao ekonomske.

„Kroz banke, osiguranja, srednja i mala preduzeća na Balkanu, Austrija generiše veliki dio društvenog proizvoda.

U pitanjima proširenja Evropske unije, demokratizacije i sloboda u društvima Balkana, Austrija prati evropski trend - traljav, polovičan, nedosljedan, a to pojedine elite koriste za svoje svrhe."

Džihić zaključuje da će politika Austrije na Balkanu ostati prije svega vođena ekonomskim interesima, uz nijansu kulturne saradnje i pozivanja na zajedničku istoriju.

Izvor: bbc.com