Banjalučanin Dragan Popović je ljubav prema kuhinji pretvorio u posao, a iz te ljubavi danas nastaju sjajni i ukusni sosovi i proizvodi od ljutih papričica. Naziv brenda je igra riječi prezimena/nadimka i biljke koju Dragan uzgaja. Kada su u pitanju recepti, ističe da oni prosto "nadolaze sami".

Ono što ove proizvode čini posebnim su sirovine, jer papričice koje se koriste za njihovu izradu su drugačije, aromatičnije i ljuće (Habanero, Moruga, Jolokia, Jalapeno, Cayenne, Poblano itd.). 

"Posebnost je naročito u kvalitetu i pristupu da to pravimo kao za svoju trpezu i tom nekom domaćinskom štihu koji pokušavamo da zadržimo a da ipak to sve izgleda savremeno. A i nudimo neke neobičnosti naravno, pa ko je još probao kombinaciju višnje, roga paprike i habanero paprike?", priča Dragan za naš portal.

"Susamica" sos kojeg čine razno povrće, Kajen i Halapeno papričice (Cayenne i Jalapeno) u kombinaciji sa prženim susamom i kari začinom, "Crvena" (Red hot woman) slatko-ljuti sos sa povrćem, domaćim papričicama i Habanero papričicama a sve zaokruženo medom; zatim Poblanos, Višnja, Baga roga, Kidalica, čine ponudu od šest ukusnih sosova koje definitivno morate probati. Tu su još i Ljuti kolutići i Kiseli Halapeno.

"Za naredni period je planirano još  4-5 različitih sosova od papričica koje su fermentisale (mnogo intenzivniji i neopisovo dobri ukusi sosova), u pripremi su i sušene papričice kao začin i još neka iznenađenja", kaže Dragan.

Proces proizvodnje ovih sosova i proizvoda nije nimalo lak, a period od sjemena do gotovog sosa je veoma dug.

"Sve počinje uzimanjem i čuvanjem sjemena iz zrelih plodova određenih sorti uz dokupljivanje sjemena. U februaru počinjemo sa osjemenjavanjem i naklijavanjem sjemena u klijalištu, pikiranje u saksije i držanje u toplom i osvjetljenom plasteniku do maja mjeseca, kada temperatura noću poraste onda ih sadimo  u baštu, druge plastenike, saksije kante i sl.

Ljute papričice su prilično otporne biljke ali vremenske prilike u našim krajevima su prilično nestabilne pa ih obavezno zaštitimo mrežom ili idu u plastenike. Onda slijedi period borbe sa korovom, vjetrom, suncem, kišom  i navodnjavanjem. Ali sa prvim plodovima to sve prerasta u neopisivu dozu sreće. Plodovi se beru krajem jula, pa sve do prvih mrazeva, a potom se prave kuvani sosovi. To je 6 sosova koje sada imamo u ponudi od svježih papričica a dio odlazi na mljevenje i fermentaciju, pa u zavisnosti od sosa nakon 3-8 mjeseci pravimo određeni sos. Naredno je flaširanje i odležavanje sosa, otprilike 20 dana da se svi ukusi sjedine i da sos „odmori“ i onda ide ljuta degustacija", objašnjava Dragan proces proizvodnje od samog uzgoja papričica pa do predivno dizajniranih flašica i teglica.

Sve ljute papričice koje se koriste u proizvodnji sosova uzgojene su na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu Popovića, a ostale sirovine dokupljuju sa drugih gazdinstava, od komšija ili na tržnici. 

Uprkos tome što dosta posla odradi sam i što je ovo njegova ideja, Popović  kaže da bez pomoći i podrške porodice ne bi uspio.

"Jeste ovo sve moja ideja i moj neki hir, moji su recepti, ja kuvam sosove, i jeste da ogroman posao odradim ali nema šanse da bih ovo uspio uraditi sam. Od sjemena pa do gotovog sosa...braća, sestre, stric, strina, tetka, komplet porodicu sam uključio da budu dio ove moje ljute priče i to je nešto sjajno. Naravno otac i majka su tu za sve moguće i nemoguće, čiča i tetka su se najviše sa mnom brinuli o biljkama, stara baka je to sve nadgleda, a moja saputnica Mirjana je sve to prošla sa mnom. Svako je nekako na svoj način tu da mi pomogne i veoma sam ih zahvalan", ističe Dragan.

Prema njegovim riječima ideja je pristuna već 7-8 godina, a sve je počelo iz ljubavi prema kuhinji i začinima.

"Počeo sam davno sa sađenjem u saksijama u kući, u maminom cvijetnjaku u dvorištu. Zatim se to povećavalo na stotinjak sadnica na selu, a ove godine smo imali daleko preko hiljadu sadnica i to dvadesetak sorti egzotičnih papričica", kaže Dragan, naglašavajući da se ljubav prema pravljenju sosova javila sa pravljenjem zimnica gdje jednostavno ništa nije moglo da prođe bez "mrvitce ljutoga".

Ne sjeća se kada ja napravio prvi sos, ali ističe kako je bilo mnogo eksperimenata.

"Prije 3 godine sam stanovao u Rosuljama i pola stana je bilo u sadnicama, a kuhinja komplet okupirana mojim eksperimetima, teglicama, blenderima, galonima... moj dobri cimer nije mogao ni sendvič da napravi a da mu ja ne „podvalim“ neki  novi sos da proba . Tako sam redovno eksperimentisao sa receptima, prabavao razne kombinacije začina i papričica, fermentacije i sl. Nosio sam drugarima da probaju i uz razne pozitivne komentare nekako se nametnulo da je naredni korak bio da pokušam da to sve uozbiljim", kaže Dragan i dodaje: "Ovo je sada jedan registrovan hobi koji ima realnu šansu da postane posao za mene i moju porodicu."

Dragan naglašava da od ovog posla ne može zasad da se živi, ali da ga čini srećnim kada neko svoje jelo nadogradi njegovim sosovima.

"Naporno je raditi dva posla i ovo je moja dodatna djelatnost, ali i dalje je moj hobi i uvijek će biti. Ja ovo volim da radim, uživam u tome, kada neko nadogradi jelo sa mojim proizvodom ispunjen mi je dan, ali od toga ne može da se živi, naravno da želim da zaradim platu, da vremenom vratim uložen novac, da platim svaki račun na vrijeme, obaveze prema državi da ispunim i sl.", ističe Dragan.

Planovi za ovu sezonu su da ispuni zacrtani plan što se tiče proizvodnje, da do proljeća predstavi čak 15 različitih proizvoda, kao i da što više ljudi proba sosove i da se konzumiraju u bar 4 restorana. 

"Ma planovi su da zaljutimo cijelu banjalučku regiju", kaže Dragan kroz šalu i dodaje: "Pošto je ova moja ljuta priča jedna super priča i uvjeren sam da će uspjeti, pa tako da već sada postoji plan za mnogo veću sadnju za narednu godinu, mini modernizaciju i mnogo još šta da se poboljšamo. Najbitniji plan je da zadržimo kvalitet i tu pozitivnu energiju koja nas pokreće", kazao je za kraj ovog razgovora.

Ove ukusne sosove možete kupiti preko društvenih mreža: Facebook/CHILI POP's;  instagram/chilipops_bl ili putem mejla ljutisosbl@gmail.

Autor: Danka Savić